Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) i ove godine obilježava Mjesec hrvatskoga jezika te organizira brojna događanja kako bi se o hrvatskome jeziku, jednoj od najvažnijih značajki hrvatskoga identiteta, govorilo što više i kako bi se širila svijest o vrednotama i ljepotama hrvatskoga jezika.
Obilježavanje Mjeseca hrvatskoga jezika počinje 21. veljače, na Međunarodni dan materinskoga jezika, a završava 17. ožujka, na dan kad završavaju Dani hrvatskoga jezika, piše CroExpress
Mi vam donosimo 5 stvari koje morate znati o hrvatskom jeziku:
1.Najstariju gramatiku hrvatskog književnog jezika napisao je isusovac. Bartol Kašić početkom 17. stoljeća napisao je Institutionum linguae illyricae (Ustroj ilirskoga/hrvatskoga jezika): knjiga je objavljena u Rimu 1604. godine.
2.Šest govora na hrvatskom jeziku u Saboru smatra se osobito znamenitima. Riječ je o govorima Ivana Kukuljevića Sakcinskog 1843., koji je dugo važio za najstariji govor na hrvatskom jeziku u Saboru. Zatim Josipa Jurja Strossmayera 1861., Ante Starčevića 1861., Ivana Mažuranića 1886., Stjepana Radića 1918., Franje Tuđmana 30. svibnja 1990.
3.Hrvatski jezik pripada indoeuropskim jezicima. Hrvatski je slavenski jezik, zapadnojužnoslavenske podskupine u slavenskoj grani indoeuropske jezične porodice koji se kao i ostali slavenski jezici razvio iz praslavenskoga.
4.Najstariji su hrvatski tekstovi pisani svojevrsnom mješavinom hrvatske inačice crkvenoslavenskog jezika i arhaične čakavštine te isključivo glagoljicom. Od XII. stoljeća Hrvati razvijaju vlastitu inačicu ćiriličnoga pisma koja se najčešće naziva bosančicom, a od XIV. stoljeća sve se češće počinju koristiti i latiničkim pismom.
5.U doba Hrvatskoga narodnog preporoda u prvoj polovici XIX. st. zapadna novoštokavština postaje temeljem općehrvatskoga jezičnoga standarda. Pod utjecajem sjevernih i zapadnih slavenskih jezika uvodi se morfofonološki pravopis, a u grafiju dijakritički znakovi. Grafija se ustaljuje tek krajem XIX. st. (s pravopisom I. Broza)