Published On: Sri, ožu 5th, 2014

PET SCENARIJA ZA KAŽNJAVANJE VLADIMIRA PUTINA Što zapadni politički lideri zapravo mogu učiniti?

Zapad u biti nema rješenje za brzo obuzdavanje Putina i on to zna. Sudbina Europe u njegovim je rukama…

To je drski čin agresivnog kršenja međunarodnog prava, povreda Povelje UN-a – tako američki državni tajnik John Kerry kvalificira rusku intervenciju u Ukrajini. Retorički, zasad, prijeti Moskvi izjavom da su “sve opcije na stolu”. No, što to u realnoj politici danas može zapravo značiti, analizira BBC. Bi li Kerry uzeo u obzir doista sve moguće opcije, uključujući i vojnu? Što, realno, Washington i njegovi saveznici u Europi mogu učiniti?

1. Ekonomske sankcije

Osim diplomatskih pritisaka, Zapad bi Ruse mogao udariti po džepu, što bi, realno, brzo i snažno poslalo poruku. Ekonomske sankcije mogle bi biti nametnute i bez UN-a. No, koliko je to realno očekivati?

2. Vijeće sigurnosti i UN

Prvi je veliki korak, kao čest odgovor eskaliralom međunarodnom problemu, osuđujuća rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a, koju obično slijede druge rezolucije što traže oštrije korake prema počinitelju. Ako to ne urodi plodom, odobrava se međunarodna vojna akcija. No, Rusija je stalna članica Vijeća sigurnosti, a to znači ima pravo na veto i može zaustaviti svaku rezoluciju. Tako su Vijeće sigurnosti i UN u praksi zapravo nemoćni u akcijama protiv stalnih članica Vijeća.

3. Udar na rusku elitu

Na udaru bi se mogla naći ruska poslovna elita. Česti posjetitelji Zapada svoje bilijune uglavnom čuvaju u europskim bankama i ulažu u nogometne klubove i drugo. Ruski analitičar Mark Galeotti komentira: “Najmoćnije oružje protiv Kremlja jest ciljati na elitu o kojoj ovisi politička vlast”. Kaže da očekuje zamrzavanje imovine dužnosnika, uvođenje viznih ograničenja i restrikcija, pa čak i moguće sankcije protiv ruskih kompanija. Sankcije ruskim tvrtkama možda zvuče kao moćna strategija, no pitanje je koliko je to stvarno izvedivo. Jer, i Zapad je ranjiv na odmazdu, a mnoge europske tvrtke, spomenimo tek Exxon Mobil i Boeing, sjajno posluju u Rusiji.Francesco Giumelli, stručnjak za međunarodne sankcije sa sveučilišta Groningen u Nizozemskoj, kaže da je uvesti sankcije kojima bi se ciljala poslovna elita vrlo teško.

– To je, pravno govoreći, teško izvedivo. Kako ćete povezati pripadnike poslovne elite s radnjama koje se provode na Krimu? Morate imati dokaze da su ti ljudi upleteni u događanja na Krimu – ističe Giumelli.

Napominje da su zabrane putovanja, a ne financijske mjere, najvjerojatnije prvi korak, usmjerene na generale i vojne dužnosnike koji su direktno upleteni u događanja na Krimu. To se može proširiti i na članove parlamenta jer oni su, uostalom, i dali zeleno svjetlo Putinu za vojnu intervenciju.

– Lako je reći ‘moramo biti stroži’, no što ako to kažu i Rusi? Ne mislim da će EU imati volje eskalirati situaciju do točke u kojoj netko mora popuštati – zaključio je Giumelli.

4. Zamrzavanje odnosa

Sedam članica skupine G8, kojoj pripada i Rusija, otkazalo je pripreme za sastanak koji se u lipnju trebao održati u Sočiju, samo 480 kilometara udaljenom od glavnoga krimskog grada Simferopola. Puno je i drugih kontakata s Rusijom koji mogu biti zamrznuti. EU-rusko partnerstvo, primjerice, koje je svake dvije godine održavalo sastanke na vrhu. Na kušnji su također odnosi NATO-a i Rusije. Zapadu nije nimalo jednostavno okrenuti leđa Moskvi. Ruska im je suradnja od vitalnog značaja u pitanjima pregovora i odnosa s Iranom, Sjevernom Korejom i Afganistanom, da ne spominjemo ruski utjecaj na vlast u Damasku. Velika Britanija je zatražila da političari bojkotiraju Paraolimpijske igre koje počinju u Sočiju u petak. No, jedino bi bojkot sportaša imao stvarni utjecaj.

5. Opskrba naftom i plinom

Rusija ima snažne trgovinske veze sa Zapadom. Amerikanci su već otkazali bilateralne pregovore s Moskvom oko energetskih pitanja. No, dok se SAD tu može okrenuti Latinskoj Americi i Aziji, veći dio Europe vezan je za rusku naftu i plin. Rusija je najveći dobavljač izvan EU, u Europu stiže oko 25 posto njezina plina čija vrijednost iznosi gotovo 100 milijuna eura dnevno. Europa nema alternative kojoj bi se trenutačno okrenula prestanu li naglo stizati ruski energenti. Možda tek neke mršave zalihe, budući da ova zima dosad nije bila osobito oštra.


uskrs ephzhb