O paulovniji kao drvetu budućnosti posljednjih godina se intenzivno govori. Ističe se da ono sve više služi kao drvo za ogrjev, a primarno se koristi u drvnoj industriji. Također, pogodan je i za vezivanje zemljišta na područjima podložnim klizištima. Nikolina i Jadranko Grgić za ‘Večernji list’ govorili su o drvetu budućnosti kojeg su počeli saditi iz znatiželje.
– Bila je to želja za promjenom jer dotadašnji uredski posao postao je prezamoran. Onda su nam se pridružili prijatelji i rođaci i tako je krenula jedna nova priča. Učili smo na pogreškama i propustima, na neuspjesima i uspjesima i baš to je vjerojatno razlog što se oko nas počela okupljati veća svita koja razmišlja kao i mi. Bili smo među prvima koji su posadili preko 500 sadnica u prvoj godini uz samostalno postavljanje sustava za navodnjavanje kap na kap, ispričao je Grgić.
Paulovnija je najbrže rastuće drvo, u prvoj godini može narasti do 6 metara, a punu kvalitetu postiže u 10. godini. Ono što je još zanimljivo, na mjestu na kojem se odreže stabljika formira se nova, te nema potrebe za stalnim presađivanjem.
Paulovniju sade i supružnici Verica i Dragan Marić iz Mostara koji su za “Oslobođenje” govorili o svojim počecima.
– Paulovnija je zahtjevna, posebno u početku jer je potrebno svakodnevno brinuti o njoj, ali je vremenom sve lakše. Naša obitelj bavi se stolarijom, a paulovnija nam je postala zanimljiva jer je riječ o drvetu pogodnom za preradu, kazala je Verica. Njezin suprug uskoro će kupiti strojeve koje bi ubrzale kompletan proces prerade. Također, biljku treba zaštititi od ušiju i velikih štetočina, a također, navodi se, da joj je neprijatelj bura.
Ipak, ona privlači i svojom cijenom pa mnogi ne odole da je ne zasade i pokušaju nešto zaraditi.
Naime, cijena ovog drveta u drvnoj industriji iznosi između 400 i 600 eura po metru kubnom. Već se pojavljuju zainteresirani kupci iz Europe kojima bi Marići mogli prodati drvo.
Treba znati da postoji deset vrsta ovog brzorastućeg drveta, a najpopularnije su sorte elongata i shan tong. U Hercegovini koja uvijek teži novim projektima, paulovnija bi u vremenu koje predstoji mogla postati itekako popularna.
– Paulovnija neobrađena zemljišta pretvara u zelena polja. Ekološki je prihvatljivo rješenje za kultiviranje gnojišta i zemljišta uništenog ljudskim aktivnostima. Drvo je alternativa duhanu. Plantažni uzgoj može zamijeniti proizvodnju duhana i osigurati nove načine rada lokalnom stanovništvu, riječi su Jadranka Grgića koje mogu biti motiv i drugima za sadnju.
