Published On: Mon, Jun 8th, 2020

PARTIZANSKI POKOLJ NA KOČEVSKOM ROGU Janez Janša na spomen-misi u Kočevskom Rogu: Radimo na pomirenju, liječimo rane, štitimo sjećanje i istinu!

Predsjednik i premijer Slovenije – Borut Pahor i Janez Janša sudjelovali su na komemoraciji i misi u Kočevskom rogu koju je predvodio ljubljanski nadbiskup.

Govorili su nad jednom od 700 masovnih grobnica u Sloveniji u koju su partizani pobacali tisuće ratnih zarobljenika i civila.

U ponoru u Kočevskom rogu održana je spomen-misa žrtvama masovnih ubojstava na kraju Drugog svjetskog rata, kojoj je prisustvovao i državni vrh. U svojim govorima predsjednik Republike Borut Pahor i premijer Janez Janša istaknuli su važnost jedinstva u razdoblju neovisnosti kao korak na putu prema nacionalnom pomirenju. “Pomirenje nije događaj, već stanje uma. U tom je duhu uspostavljena ujedinjena Europa i Slovenija je uspostavljena u tom duhu”, rekao je Pahor.

Predsjednik Republike je u svom obraćanju podsjetio na pomirbenu misu koja se dogodila u Kočevskom Rogu prije 30 godina. Osjećaji o ceremoniji, na kojoj su govorili tadašnji ljubljanski nadbiskup Alojzij Šuštar i predsjednik Predsjedništva Milan Kučan, i danas se razlikuju. Međutim, prema Pahoru, to je bio važan događaj za slovensku naciju.

 

Pahor o boli obje strane


Naime, nacionalno pomirenje i pomirenje postali su “legitimna opća težnja naroda, nasuprot tišini koja je vladala u tom pogledu gotovo pola stoljeća”. Uz to, pomirljiva poruka tadašnje mise pozvala je na jedinstvo nacije u onim ključnim trenucima samo nekoliko mjeseci nakon izbora Demosove vlade i šest mjeseci nakon plebiscita o neovisnosti Slovenije.

“Nacionalno jedinstvo u vrijeme plebiscita, proglašenja države, njezine vojne obrane i diplomatskog priznanja bilo je pomirenje par excellence”, naglasio je predsjednik Republike. Kako je objasnio, to je bio dokaz da Slovenci nismo osuđeni na podjele, već da možemo postići jedinstvo.

“Razumijem vašu bol, bol nakon rata ubijenih i njihove rodbine”, rekao je Pahor. Istovremeno, pozvao nas je da suosjećamo jedni s drugima. “Također suosjećamo s boli partizana i njihove rodbine, koji su još uvijek teško pogođeni ukoliko im se oduzmu istinsko patriotizam i stisnu samo političkim revolucionarima”, rekao je.

Oprost i pomirenje prije svega su duboko intimni motivi i stvar svakog pojedinca. “Nitko od nas ne bi se trebao osjećati pogođenima u svojim najosobnijim osjećajima. Država mora ispraviti nepravde ne stvarajući nove”

 

Janša: Pomirenja još nema

U svom obraćanju premijer Janša podsjetio je na strahote rata i poslijeratnog razdoblja, koje je proživio njegov otac. “Istina je bila tako strašna da mladi u početku nismo ni vjerovali u njezine fragmente”, rekao je.

Međutim, kako je naglasio premijer, otpor bilo kakvom zlu bio je legitiman. “Stoga poštujemo sve pojedince koji su se odlučili za ovu sklonost, a koji su se borili protiv fašizma, nacionalsocijalizma, komunizma”, rekao je.

Prema njegovim riječima, pomirenje ćemo postići nekad u budućnosti, ali nažalost ne danas. “Riječi” premalo je ubijeno “, a pozivi i prijetnje smrću drugorazrednim osobama ponovno su postali dio našeg svakodnevnog života, vrsta iskrivljene, izopačene nove normalnosti”, upozorio je.

Onima kojima prijeti smrt na ulicama i trgovima Ljubljane, mora se stoga vrlo jasno reći: „Nećemo dopustiti da vas opet uvuku u Sloveniju u bratoubilačko divljaštvo,da u tome nećete uspjeti “, dodao je.

Međutim, Janša je također istaknuo da Slovenci imju razdoblje u svojoj novijoj povijesti koje ih je u velikoj mjeri objedinilo i ujedinilo u plemeniti cilj. “Imamo vrijednosno središte naše nacije, imamo sveti dan kada je slovenski narod jednom stvarno napisao vlastiti sud”, rekao je, podsjetivši na plebiscit o slovenskoj neovisnosti. Pozvao nas je da nastavimo “dovoditi u prvi plan vrijeme koje nas je spojilo”.

Zore: Kako živjeti s tim događajima?

“Uz sva pitanja koja se postavljaju na ovom mjestu zla i vjere, postavlja se i pitanje koje je od vitalnog značaja za nas. Kako ćemo živjeti sa događajima i događajima koji su prožimali ovu zemlju prije 75 godina? Kakve ćete odgovore imati? Kakve će odgovore probuditi u nama prokletstvo i molitva koji su odjekivali među stoljetnim drvećem u tim tmurnim majskim danima? ” u svojoj propovijedi zapitao se ljubljanski nadbiskup metropolit Stanislav Zore.

Kao što je rekao, odgovore na ta pitanja moraju nam dati ljudi koji su iskusili i preživjeli zlo: “Ljudi koji su se pomirili sa smrću nisu je dobili na kraju. Njihovi odgovori nisu elokventnost, već postaju život koji obuhvaća” od Boga i živi ga u čovjeku ”.

Vijenac također žrtvama Narodnooslobodilačkog rata

 

Zbog sprječavanja širenja novog koronavirusa, ceremonija u Kočevskom Rogu održala se ovaj put u promijenjenim okolnostima i sa znatno manje sudjelovanja nego inače. Nakon događaja, kojem je vjerojatno prisustvovalo stotinjak ljudi, najviši predstavnici zemlje razgovarali su s tamošnjim rođacima.

Pahor i Janša su potom otišli u Smrečje kod Turjaka, gdje su položili vijence kod spomenika žrtvama Narodnooslobodilačkog rata, piše dolenjski list.

Na Kočevskom Rogu desio se krajem svibnja i početkom lipnja 1945 godine najveći genocid nad hrvatskim narodom. Po svjedočenjima, u Kočevskom Rogu likvidirano je u nekoliko dana oko 30-40 tisuća najviše Hrvata, nešto slovenskih domobrana i nekoliko tisuća srpskih i drugih narodnosti. Žrtve su dovođene iz Bleiburga vlakom preko Jesenica u logor Šentvid kod Ljubljane, a nakon toga vlakovima za Kočevje te potom kamionima u područje Kočevskog Roga gdje su noću vršene likvidacije. Likvidacije su vršili dragovoljci 11. Dalmatinske brigade, 26. Dalmatinske divizije Jugoslavenske armije koje je odabrala Milka Planinc a vodio Simo Dubajić. Pojedini likvidatori – rekorderi svojom su rukom ubili po nekoliko tisuća osoba u nekoliko dana. Dragovoljci likvidatori kasnije su nagrađeni boravkom na Bledu te odlikovanjima. Nikada nitko nije odgovarao za ove zločine.

Iako su partizani pomno pazili da nitko ne preživi likvidaciju, bacajući bombe i čuvajući danima jame ubijajući preživjele koji su pokušali izaći, nekoliko se ljudi ipak spasilo te dokopavši se inozemstva dali svoja svjedočenja.