Mediji su u posljednjih nekoliko godina preplavljeni raznim savjetima o tome što bismo trebali činiti da ne podlegnemo jednoj od najopasnijih bolesti – raku.
Stručnjaci tvrde da je problem raka vrlo složen i da bolest uzrokuje više čimbenika, čak ih je sve nemoguće indentificirati jer su ljudi previše kompleksna bića. Ipak, na mnoge od njih možemo utjecati.
Podsjetit ćemo vas na neke procjene Svjetske zdravstvene organizacije koje bi vas možda mogle ponukati da nešto poduzmete i sami, a neki vam savjeti možda mogu spasiti i život.
Svake godine u više od 14 milijuna ljudi u svijetu dijagnosticira se rak, a 8,2 milijuna umre. Najčešći uzroci smrti u svijetu su karcinomi pluća, želuca, jetre, debelog crijeva i dojke.
Prema procjeni stručnjaka, do 2030. godine pojavnost oboljelih od zloćudnih bolesti povećat će se za 69 posto, a smrtnost će porasti za vrtoglavih 73 posto. Prema predviđanjima WHO-a, među onima rođenima 2012. godine svaki drugi muškarac i svaka treća žena oboljet će od raka do dobi od 75 godina.
Pročitaj više
Zabrinjavajući su i podaci o pobolu i smrtnosti od malignih bolesti u Hrvatskoj. One su drugi vodeći uzrok smrti u našoj zemlji, a 2014. godine umrlo je 14.206 osoba (335,2/100.000 stanovnika).
I dok u razvijenim zemljama pada smrtnost od karcinoma, u Hrvatskoj se bilježi kod muškaraca porast pojavnosti raka debelog crijeva, rektuma i rektosigmoida, a kod žena raka dojke, bronha i pluća, debelog crijeva, rektuma i rektosigmoida.
Karcinomi su prvi uzrok hospitalizacije u žena u našoj zemlji, a drugi uzrok među muškarcima, pri čemu osobito zabrinjava podatak da je Hrvatska druga po smrtnosti od raka debelog crijeva u Europi.
Brojne studije su pokazale da je rak debelog crijeva i rektuma, najvjerojatnije uzrokovan nasljednim faktorima i utjecaju okoliša. Stoga je važno znati čimbenike rizika i zaštitne čimbenike za tu bolest. Među njima je svakako prehrana jer neke namirnice dokazano sprječavaju nekontrolirani i brzi rast i razvoj polipa koji bi mogli prerasti u tumore.
Pravilnom prehranom možemo pomoći da male benigne tvorbe u crijevima – polipi, ne postanu opasne, iako se svi polipi ne razviju u rak. Čak i nakon operacije debelog crijeva odgovarajućom prehranom možemo spriječiti ponovni rast malignih stanica.
Nije kasno
Pa, ako ste i u srednjim godinama, nije kasno započeti sa zdravom prehranom koja može spriječiti razvoj raka debelog crijeva, jer su upravo 40. i 50. godine kritične, i baš u toj dobi treba prekinuti lanac promjena koje su se već počele događati.
Moramo znati koje namirnice stimuliraju, a koje sprječavaju potencijalno kobne promjene u debelom crijevu.
Zaštitne mekinje
Istraživanja pokazuju da hrana bogata vlaknima, štiti od raka debelog crijeva. Dobivaju se uglavnom od žitarica, voća, mahunarki i orašastih plodova. U takvim namirnicama su pored vlakana i niz drugih korisnih prirodnih tvari protiv raka.
Ugled koji uživaju pšenične mekinje kao vrlo učinkovit lijek protiv raka debelog crijeva je posebno dobro dokumentiran. Između ostalog, u jednoj od američkih studija otkrili su da konzumiranje dvije šalice (30 grama) pahuljica pšeničnih mekinja dnevno smanjuje polipe u crijevima.
Tako bi ljudi koji već imaju polipe, trebali što prije početi koristiti pšenične mekinje, ako se zna da polipi mogu postati kancerogeni tumori i da obično rastu desetak godina.
Konzumiranje mekinja i nakon operacije (raka debelog crijeva ili uklanjanje tumora) može spriječiti da se rak ponavlja. Zašto su one djelotvorne, nema točnog odgovora, no pšenica vjerojatno sadrži biološki funkcionalna vlakna i druge sastojke koji inhibiraju promotore raka debelog crijeva.
Moguće je da mekinje smanjuju koncentraciju žučnih kiselina i bakterijskih enzima u stolici koji vjerojatno izazvaju rak debelog crijeva.
Uživanje nedovoljne količine vlakana utrostručuje rizik od polipa, a zaštitnom količinom smatra se unos od 85 grama mekinja dnevno.
Što skriva povrće
Pektin i topiva vlakna koja se nalaze u jabukama i drugom voću i povrću također sprječavaju razvoj raka debeleg crijeva. Pektin je jedinstven, zato što češće jedite jabuke, banane, kruške, šljive, marelice, mrkvu, grah jer su bogati pektinom, jednako kao i marmelade od ovog voća.
I drugo povrće, bogato vlaknima, može smanjiti rizik nastanka raka debelog crijeva. Analiza 37 istraživanja obavljenih u zadnjih 20 godina pokazala je da konzumiranje namirnica bogatih vlaknima smanjuje rizik raka debelog crijeva za 40 posto.
Dr. Peter Greenwald s Američkoga instituta za istraživanje raka kaže da je nemoguće odgovoriti što djeluje uspješnije – vlakna ili povrće, koje najvjerojatnije sadrži osim vlakana još neki nepoznati sastojak protiv raka.
Za sprječavanje raka debelog crijeva među povrćem najbolje su brokule, cvjetača, kelj i prokulice. Osobe koje uživaju mnogo zelja svakako smanjuju rizik da obole od ovog raka za 70 posto, a osim toga imaju manje polipa u crijevima. Taj se učinak pripisuje indolima, tvarima kojima kupusnjače obiluju.
I premala količina betakarotena u prehrani povezuje se s rizikom obolijevanja od raka. Betakarotenom je najbogatija mrkva, tikva, marelice, dinje i zeleno lisnato povrće.
Najučinkovitija riba
Prema nekim podacima, rast polipa najbrže se može zaustaviti većim konzumiranjem plave ribe i ujedno smanjiti rizik od raka. Istraživači su otkrili da se kod ljudi s polipima koji uživaju riblje ulje, rast prekanceroznih stanica debelog crijeva usporio u samo dva tjedna.
Doza ribljeg ulja je bila vrlo velika – ekvivalent od 225 grama skuše dnevno. Neki liječnici vjeruju da je takva količina ribljeg ulja u početku nužna da se proces rasta zaustavi, a potom može biti i manja.
Ne zaboravite namirnice koje sadrže kalcij, kao važan zaštitni mineral. Neki procjenjuju da 1200 do 1400 miligrama kalcija dnevno može spriječiti čak 65 do 75 posto slučajeva raka debelog crijeva.
Najbolja kombinacija, koja djeluje kao protuotrov za rak debelog crijeva, jest šalica žitarica (pšenične mekinje) uz šalicu obranog mlijeka. Tako dobivamo i vitamin D, koji također štiti od raka, a njime su osobito bogate plave ribe.
Zdravlju crijeva pomažu i probiotici, primjerice jogurt sa kulturom acidofila. Istraživanja su pokazala da Lactobacillus acidophilus pomaže spriječiti enzimatske procese koji inače bezazlene tvari u debelom crijevu pretvaraju u one koje uzrokuju rak.
Umjereno s mesom
Ako već imate polipoze kolona ili, raka debelog crijeva u obitelji, dobro je ograničiti konzumaciju mesa i životinjskih masti. Svugdje u svijetu gdje se konzumira puno životinjskih masti je mnogo više raka debelog crijeva, budući da velike količine zasićenih životinjskih masti udvostručuje rizik prekancerogenih polipa.
Svakako izbjegavajte pretjerani unos tamnog mesa – bez obzira na to koliko je masno. Istraživanja pokazuju da se u mesu tvari koje su još opasnije od masti. Među Norvežanima koji konzumiraju puno mesa ima puno raka debelog crijeva, a 14-godišnja studija provedena među muškarcima u Švedskoj pokazala je da je meso (govedina i ovčetina) povezano s povećanom smrtnošću od raka debelog crijeva.
wpDiscuz
