Published On: Pet, ruj. 14th, 2018

OVAKVU KRŠĆANSKU SVADBU NISTE VIDJELI: Svekrva nevjestu hrani mekinjama i udara joj glavu o dimnjak

U Galičniku, varošici na obroncima planine Bistra, na zapadu Makedonije svakog srpnja vrvi od naroda. Više tisuća ljudi iz Makedonije i brojni turisti dolaze da bi vidjeli i doživjeli čuvenu Galičku svadbu kojom se ritualnim vjenčanjem oživljavaju običaji iz prošlosti.

 

Galička svadba se održava svake godine u drugoj nedelji srpnja uoči ili nakon Petrovdana.

Ona je danas prerasla u kulutnu manifestaciju i turističku atrakciju, ali sa  značajem za zaljubljene parove koji na tradicionalan način žele da međusobno vežu svoje živote.

Galička svadba je kоmbinacija kršćanskih i paganskih оbičaja. Ritual počinje u suton dana, kada mladoženja ispred svoje kuće cvijećem ukrašava barjak. Njegova majka dočekuje goste sa hljebom i ćupom u rukama, a zatim predvodi takozvano Svekrvino oro (kolo).

Potom mladoženja, kum i ostali prijatelji nose zapaljene baklje do mladenkine kuće. Buktinje bi trebalo da otjeraju sve demone koji bi mogli da naude mladom paru. One osvetljavaju i put do tri česme, gdje mlada posljednji put kao djevojka puni krčage s vodom.

Galička svadba obiluje brojnim ritualima. Jedan je i takozvano kupanje mrtvih, kada mladoženjina porodica obilazi grobove predaka da im prenese lijepu vijest.

Galička svadba

Foto: Printscreen Youtube / Aleksandar Kostik

Na groblje odlazi i mladoženja da pozove svoje mrtve pretke. Potom dolazi usred sela gdje ga čeka kum sa čašicom rakije i blagoslovom. Poslije dobijanja blagoslova od kuma, jedan od pobratima, u centru varošice brije i šiša mladoženju, što simbolizira ulazak u svijet odraslih, a u vlasi ošišane kose se ostavlja dukat koji treba doprinjeti bogatstvu i potomstvu.

Sa druge strane, mladu oblače u tradicionalnu narodnu nošnju, punu detalja izrađenih od zlata i srebra. Ona svog izabranika čeka na balkonu roditeljske kuće, gledajući ga kroz prsten i izgovarajući reči: „Kroz prsten te gledam, u srce da ti uđem“.

Potom, na bijelom konju, zajedno sa mužem, odlazi u novu kuću. Tamo je dočekuje svekrva sa pogačom na glavi i riječima: „Nevjesto, živti hjleba da me slušaš i da budeš vijerna kući“.

Mlada zatim tri puta obilazi oko svekrve, dodirujući kruh, čime dokazuje da će biti odana i poslušna. Odatle se na vjenčanje odlazi u crkvu, nakon čega počinje gozba i narodno veselje.

Iako je tradicionalna Galička svadba najpoznatija, skoro svaki grad u Makedoniji ima bar jedan drugačiji običaj koji se izvodi prije ili za vrijeme vjenčanja. Često mladi ljudi ne znaju što od običaja mora i kako treba da se provodi. Ali ono što je za sve njih zajedničko jeste vjerovanje u sreću i tradiciju.

Nekada su svadbena veselja trajala i po tri dana, a danas svega nekoliko sati. A i svadbarski običaji su bili drugačiji, danas pomalo smiješni.

Spomenut ćemo samo neke, koji se prenose sa generacije na generaciju, ali se rijetko prakticiraju.

Kada zet ulazi u kuću nevjeste, penje se na tronožac. Kada nevjesta uđe u kuću svekrve, ne bi tražila posebno jelo, svekrva joj daje da pojede pomije. Svekrva i snaha vezuju pregaču, a koja se prije opaše, ona će biti “nagažena” u kući.

Kada nevjesta uđe u kuću mladoženje, svekrva joj udara glavu o čunak da bi ostala u kući. Ako nevesta nije nevina, posadili bi je naopako na magarcu i vratili kući kod njenih.

Dio ovih starih običaja, ali više u šali, i danas se prakticiraju u nekim, uglavnom ruralnim dijelovima Makedonije.

 

*Metalna cev za odvođenje dima iz peći u dimnjak naziva se čunak.Čunak ili lađica je donedavno bila drvena alatka vretenaste forme, na koju se namotavaju niti potke na razboju.Njegova funkcija je da horizontalnim kretanjem amo-tamo po razboju, provuče niti osnove kroz zjevove, i tako ubrza i olakša proces tkanja. Čunci se mogu podjeliti u dvije grupe; na one koji se po razboju pomiču automatski i na one koje se pomiče ručno. Neki moderni tkalački razboji uopće ne koriste čunke, već se potka nanosi specijalnim dodatcima, koji se uopće ne kreću.[1]

Današnji čunci se izrađuju od čelika, s kukom na dnu na kojoj su niti potke.

Čunak se zove i dio šivaće mašine – vretence na koje je namotan donji konac.[2]

*pomije su mekinje

Pošalji ovaj članak prijateljima:

Pravila ponašanja na Poskok.info ilitiga po stranjski Disclaimer