Published On: Mon, Oct 5th, 2020

OTKAČENI MINISTROV POMOĆNIK: Pisao hrvatskom portalu: „Dajte nam more!“

Možda niste znali, ali Bosna i Hercegovina ima Pomorsko društvo. Osnovano je posljednjeg dana 2007. godine i kako se čini, bavi se isključivo jednom stvari – uvjeravanjem građana BiH da su pomorska zemlja, ali nauštrb Republike Hrvatske.

U to nas je pokušao uvjeriti i predsjednik navedenog društva Izet Bajrambašić, koji je, kako se predstavio, i doktor znanosti. No ono zbog čega je zaslužio tekst na našem portalu je činjenica da ujedno vrši i dužnost pomoćnika u Ministarstvu prometa i komunikacije BiH, pa se njegove ozbiljne izjave kao dužnosnika, trebaju predočiti javnosti. Poslao je pismo u kojem oštro osuđuje članak o povijesti Neuma u kojem smo zapravo pojasnili kako je taj komad kopna, a posljedično i mora, postao dio BiH. On je sve uspio povezati s današnjim vremenom, zahtijevati pristup otvorenom moru i negirati pravo Hrvatske da gradi Pelješki most. Ovo jednostavno morate pročitati…

Članak kojeg je Morski.hr objavio prije dvije godine, iz nekog je razloga proteklih tjedana postao popularan u BiH, pa ga je tako citirao i niz medija. I kako to obično bude na ovim prostorima, povijest, ma koliko je nastojali ne bojati politikom i prikazati je nizom činjenica koje su dovele do nekog događaja, uvijek nekome postane predmet političkog sitneža. Javio se tako, prvo portalu Buka koji je citirao članak, pa nakon nedugo poslije i direktno na adresu redakcije Morski.hr, Izet Bajrambašić.

U pismu kojeg im  je poslao, kaže sljedeće:

„Vaš tekst pokazuje drastičan primjer predstavljanja neumjesne javne slagalice usmjerene na krivo informisanje javnosti, kojom se preskaču historijske činjenice i stotine godina, kako bi ste to nategnuto spojili za vaše čitaoce, koji treba da budu stretni što ste ih tako dobro informisali.

U prilogu Vam dostavljamo Informaciju o stvarnom stanju, gdje je sveprovjerljivo i tačno. Tu je i jedna vido klip, koji Vam može biti jako zanimljiv.“

Izet pritom ni jednom jedinom riječju ne demantira niti usmjerava na određeni povijesni dokument ili znanstveni rad, kojim bi barem pokušao povijesni prelazak današnjeg izlaza BiH na more  opovrgnuti, već naprotiv priču usmjerava na politizaciju današnjeg realnog stanja u kojem je, što je još zanimljivije, i sam sudjelovao. Evo i njegovih obrazloženja…

Osim što iznosi svoje viđenje na Pomorski suverenitet, te traži pristup otvorenom moru kroz hrvatske teritorijalne vode, u BiH medijima daje izjave o potrebi pritiska na hrvatsku vlast da zaustavi gradnju Pelješkog mosta, za kojeg, pazite ovo, drži da se nalazi na BiH teritoriju. Nedavno je tako izjavio da “nadležni organi moraju hitno intervenirati da se gradnja Pelješkog mosta odgodi”.

Jadransko more nije rođendanska torta, da svakome ide jednaka kriška

Naravno, za razliku od prilično agresivnih i ničim argumentiranih tvrdnji gospodina Bajrambašića, postoji niz ozbiljnih dokumenata koji ga opovrgavaju i pojašnjavaju zašto se, za dobrobit vlastite zemlje, ljudi poput njega ne bi uopće trebali baviti politikom, a njegovo pomorsko udruženje zadržati tamo gdje mu je i mjesto registracije; uz rijeku Miljacku.

Naime, ugovorom kojeg su još 30. srpnja 1999. u Sarajevu potpisali tadašnji predsjednici dviju država Franjo Tuđman i Alija Izetbegovć, u dijelu oko razgraničenja na moru utvrđeno je da se, sukladno Konvenciji UN o pravu mora, kao granica određuje crta sredine mora između kopna RH i kopna BiH, što je protumačeno kao središnja crta u Malostonskom zaljevu, između poluotoka Kleka i poluotoka Pelješca, što je, uostalom, objavljeno na stranicama Vlade Republike Hrvatske u studenom 2005. godine.

Gospodin Bajrambašić koji zagovara pravo svoje zemlje da je počastimo morem do luke Ploče, a onda i Neretvanskim i Korčulanskim kanalom, pritom zaboravlja da do Sarajevskog ugovora BiH nije imala ni jedan jedini centimetar mora u tom području, budući da je još od 1333. granica išla samim kopnenim rubom južne strane poluotoka Kleka, dok je cjelokupni morski prostor, uključujući i otočiće Veliki i Mali Školj u neposrednoj blizini Kleka, pripadao Dubrovačkoj komuni i poslije njezinim pravnim sljednicima, što je danas Republika Hrvatska. To je bila i međurepublička granica Hrvatske i BiH za vrijeme bivše SFRJ, što je potvrdila i Badinterova komisija. Vrh poluotoka Kleka s pripadajućim morem i grebenom Lopatom u sastav Dubrovačke Republike ušao je 1399. i po istom pravnom slijedu sad je dio hrvatskog teritorija.

Slijedom toga, a i isključivo činjenica koje ćemo dalje navesti, doista čovjeku treba pojasniti – Hrvatski Jadran nije rođrendanska torta, da bismo je dijelili jednako. Pravično da, ali jednako – nikako!

Preveslao vlastite građane i izjavio: „Nećemo graditi luku u Neumu“

Pomoćnik ministra prometa i komunikacija BiH Izet Bajrambašić je 2013. godine je informirao  Europsku komisiju i Hrvatsku kako BiH nema namjeru graditi luku u Neumu. Ponovimo to još jednom, čovjek koji ovih dana šalje mailove, buni se i sav je nabrijan i ljut da mu je Hrvatska kriva, prije sedam godina je preveslao vlastite građane.

Iz faksimila e-mailova koje posjeduje portal Klix.ba, vidljivo je da su službene konzultacije po pitanju Pelješkog mosta vođene između pomoćnika ministra za prometnu infrastrukturu, pripremu i implementaciju projekata Ministarstva komunikacija i prometa BiH Bajrambašića i voditelja tima za izradu predstudije izvodivosti iz firme SAFEGE Adama K. Prokopowitza kojeg je Europska komisija izabrala da izradi predstudiju.

Osim predstavnika konzultantske kuće SAFEGE i predstavnika Ministarstva prometa i komunikacija BiH u konzultacijama za projekt predstudije povezivanja teritorija  Hrvatske sudjelovali su i predstavnici Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture Hrvatske, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU RH, Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH i Hrvatskih cesta.

Tajnik ministarstva prometa i komunikacija BiH Igor Pejić potvrdio je za portal Klix.ba je da je Ministarstvo u posjedu prepiske između rukovodećih državnih službenika Ministarstva prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine i voditelja tima koja dokazuje da nisu točne tvrdnje kako u ovaj proces nije bila uključena BiH.

Čovjek prijavljen za niz kaznenih djela

Uz sve ovo, čovjek koji se obratio da bi priču o povijesti Neuma pokušao pretvoriti u političarenje i kako tvrdi, agresiju Hrvatske na BiH, ima poduži niz kaznenih prijava.

Kako piše Klix.ba, u periodu od 1. siječnja 2008. do 31. listopada 2013. godine, Izet Bajrambašić je kao organizator udružene grupe protupravno prisvojio ukupnu naknadu u iznosu ne manjem od 41.072,43 KM, odnosno 21.000 eura. Omogućio je i protupravno prisvajanje ukupne naknade drugom državnom službeniku u iznosu od 34.227,02 KM, odnosno 17.500 eura te protupravno prisvajanje ukupne naknade trećem državnom službeniku u iznosu od 20.536,21 KM, odnosno 10.500 eura.

Zaposlenici ministarstva su protupravno prisvojili ukupnu naknadu u iznosu od 95.835,67 KM, odnosno 49.000 eura bez odobrenja ili suglasnosti ministarstva, iako su znali da ne posjeduju važeću odluku ili rješenje Ministarstva prometa i komunikacija BiH.

Ministarstvo prometa i komunikacija BiH je Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine dostavilo sve dokaze koji upućuju na kaznena djela zloupotrebe službenog položaja i ovlasti, pripremanje, organiziranje i udruživanje zbog činjenja teških kaznenih djela, propuštanje obavljanja službene radnje, odnosno djela nesavjesnog rada u službi i druga djela koja bi trebalo utvrditi Tužiteljstvo BiH.

Naposljetku, isto Tužiteljstvo, nakon višegodišnjeg postupka krajem 2019. godine odustaje od optužnice, jer, kako u obrazloženju tvrdi:  “U konkretnom slučaju osumnjičeni kao državni službenici nisu prekoračili granice svog službenih ovlasti budući da su obavljali poslove međunarodne suradnje, koji su u opisu njihovog radnog mjesta u Ministarstvu, a ne u međunarodnoj organizaciji, instituciji ili diplomatskom predstavništvu BiH”.

Bajrambašić je nakon toga zajašio na Hrvatsku i zaplovio na suhom, vodeći notorno Pomorsko društvo, a aktivno sudjeluje i u organizaciji Akademske i Građanske Inicijative Za Povrat Sutorine i Kruševica. Ako kažemo “ostalo je povijest”, bojimo se da će to čovjek kontradiktornog karaktera i ponašanja, opet – krivo i pogrešno shvatiti. Na nama nije da budemo arbitar ili posrednik, već prenosimo činjenično stanje koje smo pokušali sažeti i u ovom tekstu. Na hrvatskim vlastima, ali i općenitoj javnosti je da shvate – s kim imaju posla.Uostalom, ako ne vjerujete do sad viđenom, pročitajte i OVO.

Dnevnik.ba