Published On: Uto, ožu. 27th, 2018

Osim ukrajinskih, Hrvatska želi i radnike iz BiH, Makedonije i Kosova

Iduće godine režim za strance mogao bi biti sličan slovenskom, ne nađu li radnike kod kuće, stječu pravo da uzmu stranca

Za poslove koje je ugovorila u nizu europskih država građevinskoj tvrtki Zagreb Montaža hitno treba 160 kvalificiranih radnika koje ne mogu pronaći u Hrvatskoj pa traže od domaćih institucija da im omogući da i strance zapošljavaju kao izaslane radnike, ponajprije ljude iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Ukrajine.

Srbima 3 mjeseca u Češkoj

Kako će cijeli taj postupak teći, još nije riješeno, no Vlado Čović, direktor Zagreb Montaže, nada se da će država imati razumijevanja za poziciju građevinara. Zagreb Montaža, opisuje Čović, i sada angažira radnike iz Srbije na svojim gradilištima u Češkoj, ali njihov je rad i boravak ograničen na tri mjeseca. Za njihov angažman u Njemačkoj nemaju ni te mogućnosti.

– Svaki od tih radnika od dva do tri mjeseca čeka papire u češkom veleposlanstvu u Srbiji, radi tri mjeseca i moramo ga vratiti te ponovno čekati dozvolu – ističe Čović.

Slovenske građevinske tvrtke svu papirologiju za strane radnike angažirane vani rješavaju u Sloveniji pa iz te zemlje godišnje u nekoj od država članica EU radi više od stotinu tisuća izaslanih radnika, mahom stranaca.

– Vidjet ćemo što će se dogoditi s našim eksperimentom. Svako ozbiljno gradilište otvoreno je tri-četiri godine, a pred nama je niz ograničenja što se tiče zapošljavanja radnika – kaže Čović. Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić uvjeren je da je za ovu godinu hrvatskim tvrtkama osigurao dovoljno radnika, ponajprije domaćih, a u deficitarnim zanimanjima i stranih, jer ovogodišnja kvota doseže rekordno visokih 31 tisuću dozvola. Iduće bi godine režim zapošljavanja stranaca mogao biti sličan slovenskom te bi tvrtke mogle zaposliti stranca ako na tri natječaja ne nađu domaćeg radnika.

Osim toga, Hrvatska je spremna potpisati dodatne međudržavne ugovore o zapošljavanju s više zemalja. Iako je Bosna i Hercegovina prva dobila ponudu za međudržavni sporazum o zapošljavanju, prvi bi takav dokument mogao biti potpisan s dalekom Ukrajinom čiji će dužnosnici u travnju doputovati u Zagreb.

Takvi se ugovori potpisuju da bi se za radnike obiju zemalja osigurao povlašten tretman te mogu, a i ne moraju, sadržavati broj radnih dozvola. Hrvatskoj iz Ukrajine trebaju kvalificirani radnici, a i Ukrajinci, osim Poljske u kojoj se masovno zapošljavaju, očito trebaju odskočnu dasku i u drugim članicama EU.

Vladi u Sarajevu lani su ponuđena dva međudržavna ugovora o zapošljavanju, jedan za rad sezonskih, a drugi za izaslane radnike koji bi za hrvatske tvrtke radili u inozemstvu. Radnici bi se, prema tim ugovorima, zapošljavali mimo redovitih godišnjih kvota koje odobrava hrvatska Vlada ako ne prođe slovenski model.

Vozači i građevinari

Ministar Pavić u listopadu je razgovarao sa sarajevskim kolegom Adilom Osmanovićem, no o toj se temi trebaju izjasniti oba entiteta pa usuglašavanje uzima dosta vremena. Povrh toga, Osmanović je odmah izvukao protuargument – 14 tisuća bh. radnika koji su početkom devedesetih ostali bez posla u Hrvatskoj. Vijeće ministara BiH još je 2014. zaključilo da su prigovori tih radnika na nezakonite otkaze i druga kršenja radnih prava opravdani te traže neki oblik odštete za spomenutih 14.000 ljudi te buduće međudržavne sporazume o zapošljavanju uvjetuju dodatnom zaštitom za radnike iz BiH.

Osim s Ukrajinom i Bosnom i Hercegovinom ispipava se teren za posebne ugovore i s Makedonijom te Kosovom, gdje domaći poslodavci vrbuju građevinare i vozače.

Dnevnik.ba

 

Pravila ponašanja na Poskok.info ilitiga po stranjski Disclaimer