Kao što je anoreksija strah da se osoba ne udeblja, ortoreksija je strah od toga da osoba jede namirnice zbog kojih neće biti zdrava.
Velika većina nutricionista, liječnika i zdravstvenih radnika reći će vam da potpuno izbacivanje određenih namirnica iz prehrane, uz iznimku netolerancije na njih, može štetiti zdravlju, piše Independent.
I unatoč tomu što je u zadnje vrijeme zamijećen odmak od takozvanog “clean eatinga” (jesti čisto), brojni ljudi i dalje nastoje konzumirati bezglutenske proizvode, nerafinirani šećer, izbjegavaju meso, mliječne proizvode i svu procesuiranu hranu, bez obzira na to što na njih nisu alergični.
No kada takav način zdrave prehrane preraste u opsesiju, nazivamo ga ortoreksijom (ortorexia nerviosa), poremećajem u prehrani koji podrazumijeva pretjeranu preokupaciju zdravom prehranom i izbjegavanjem one koja se smatra nezdravom.
Pojam je prvi put 1990. upotrijebio liječnik Steven Bratman. Kao što je anoreksija strah da se osoba ne udeblja, ortoreksija je strah od toga da osoba jede namirnice zbog kojih neće biti zdrava.
Dobro je promovirati zdravu prehranu, ali u tome ne treba pretjerati.
Zdrava prehrana podrazumijeva umjerenost u hrani, a ne opsjednutost njome.
Profesor psihologije na Sveučilištu Toulouse, Patrick Denoux kaže da je pojedinac koji boluje od ortoreksije “sputan nizom pravila koja nameće samom sebi”.
Pritom se nerijetko socijalno izolira, preskačući društvene događaje na kojima je u opasnosti da dođe u napast i pojede, primjerice, pržene krumpiriće.
Pariška nutricionistica Sophie Ortega upozorava da “clean eating” utječe na manjak vitamina B12 u organizmu, a njega ima u jajima, mliječnim proizvodima, mesu i ribi.
Ortoreksija još nije bolest evidentirana u medicini poput anoreksije ili bulimije, podsjeća psihijatar Alain Perroud, uz objašnjenje da je “više riječ o fobiji”, nego o poremećaju u prehrani. Poput ostalih vrsta fobija i ova se može liječiti kognitivno-bihevioralnom terapijom.