Svi oni koji pod zaklonom ove prvostupanjske presude pokušavaju dovesti Hrvate u potčinjeni položaj duboko griješe i prema Hrvatima i prema sebi. Oni kojih je više samo imaju veću odgovornost a nikako i veća prava.
Postoji ogromna bojazan da politička klasa na vlasti nije svjesna ozbiljnosti trenutka i onoga što na BiH dolazi. Zemlja funkcionira samo temeljem novih kredita koji dolaze iz svijeta. Stvorena je neodrživa zemlja u kulturološkome, političkome i posebno ekonomskom pogledu. Jedina je šansa ustavna, politička i kulturološka reforma, rekao je u Intervjuu za Oslobođenje profesor mostarskog Sveučilišta i član stručne grupe za za reformu Ustava FBiH.
Zemlja je, kaže Lasić, u potpunosti zapuštena, veoma mali broj ljudi razmišlja u kategorijama međusobnog uvažavanja.
-Država se mora početi kretati naprijed, jer ako stoji u mjestu onda nazaduje i završit će u disoloucijskim i krimogenim revolucijskim postupcima. Mi ne trebamo revolucije jer će one biti zloupotrijebljene, nego trebamo mentalne evolucije i proeuropske reforme. To je bit stvari. Ako se odluka Sejdić-Finci provede i izgradi se sustav koordninacije, onda će se i zemlja pokrenuti, rekao je Lasić.
U zemlji nema alternative
Kaže kako prosvjedi, koji sve više uzimaju maha u BiH, kratkoročno mogu uroditi plodom, ali da je to ”nedostatan pritisak i političke elite se nisu u stanju samoreformirati”.
-Najgore što se ovoj zemlji desilo je što u njoj i nema alternative. Aletrnativa koja bi to mogla biti, govorim o nekoliko stranaka koje su na margini i tamo će i ostati, nije u stanju svoju zemlju doživjeti kao višenacionalnu. Mislim da će pritisak ulice voditi formiranju novih stranaka i volio bih da to budu stranke čestitih ljudi koji poštuju višenacionalnost svoje zemlje, rekao je Lasić.
Podsjetio je kako je stručni tim načinio 187 preporuka i predlažio neka rješenja koja su značajno različita od ovoga što imamo danas.
-Predlažemo da se ovlasti predsjednika i potpredsjednika FBiH dijelom prenesu na predsjednika Parlamenta FBiH, što je nova funkcija, a dijelom na predsjednika Vlade FBiH. Ugradili smo i preporuku o izgradnji koordinacijskoga tijela kojim bi koordinirao predsjednik Parlamenta a koje bi činili predstavnici Vlade FBiH i kantonalnih vlada. U tom bi se tijelu gradile najznačajnije politike za entitet. Izvršili smo i brojna druga poboljšanja ustavnog uređenja FBiH, navodi Lasić te ističe kako bi Federacija na ovaj način bila pripremljenija za preuzimanje pravne stečevine Europske unije.
Konstitutivnost kroz županije
Entitet bi, prema tim preporukama, postao funkcionalniji i demokratskiji, znalo bi se i tko za što odgovara na svim razinama vlasti, a bavi se i mogućim smanjenjem broja kantona ili njihovim mogućim preustrojem.
-No, u jednoj od preporuka kažemo da postojeće federalne jedinice u Federaciji, odnosno kantoni, i dalje ostaju. Također, u jednoj od preporuka navodimo kako o broju ili preustroju kantona treba odlučiti temeljem ozbiljnih analiza. Budućem razvoju treba prepustiti da se vidi hoće li okrupnjavanje kantona voditi k stvaranju euroregija unutar FBiH, rekao je Lasić napomenuvši kako su stručnoj grupi poznata osporavanja kantona od pojedinih političkih opcija kao i njihovo grčevito zagovaranje od drugih.
Radi se, kaže Lasić, o tom da bošnjačke političke elite više zagovaraju ukidanje kantona jer FBiH već osjećaju svojim entitetom te da Hrvati imaju velike rezerve prema postojećoj federalnoj vlasti i otpor prema ukidanju kantona jer se upravo u kantonima vidi i jedan način očuvanja vlastite konstitutivnosti.
Mostar se mora tretirati kao normalan grad
Govoreći o prijedlozima za Mostar, Lasić je rekao kako je grad na Neretvi s jedne strane odvojena priča, no s druge pitanje Mostara nije se moglo zaobići. Kaže kako su okupljeni stručnjaci bili stanovišta da je vrijeme da se Mostar tretira posve normalnim gradom, iako je danas sve samo nije normalan.
-Postavilo se pitanje treba li Mostar ostati grad slučaj u Ustavu FBiH ili ne? Podržao sam stav da se o ovom pitanju razgovara u Parlamentu FBiH i odluči hoće li u Ustavu FBiH Mostar ostati izdvojen kao grad slučaj ili će se tretirati normalnom jedinicom lokalne samouprave. Mi smo jednom preporukom kazali da želimo da se ovo pitanje, koje nije ustavno pitanje, konačno riješi Izbornim zakonom BiH i Statutom Grada Mostara te da se u Parlamentu FBiH odluči treba li Mostar i u budućem Ustavu FBiH ostati slučaj. No, to je zaista političko pitanje i politika o tom mora odlučiti, rekao je Lasić.
Govoreći o presudi hercegbosanskoj šestorki, Lasić je rekao kako, budući da kod nas ne vrijede iskustva ozdravljenja koja je prošla jedna Njemačka i da nismo u stanju kritički misliti vlastitu prošlost i dogvornost u njoj, odgovornim pojedinicima ne preostaje ništa drugo nego demonstrirati, sukladno etičkome uvjerenju i humanističkom obrazovanju. To znači, tvrdi on, biti odgovoran prema onom ružnom što su radili pojedinci iz vlastitoga naroda.
Jedino je grijeh struktura nepuitan
-Problem je što mi u ovom momentu nemamo svijest o nužnosti kritičkoga govora o odgovornosti struktura a što je suština Jaspersove rasprave Pitanje krivnje. Iz toga izostaje kritički govor o odgovornosti struktura, a to je da jedino je grijeh struktura nepuitan. Sve su strukture po definiciji krive za sve ružno što se u ime jednog naroda radilo tijekom rata. Svi smo mi odgovorni u dimenziji moralne, političke i metafizičke krivnje, ali to ne umijemo artikulirati. Mi koji to znamo učiniti moramo danas početi s propitivanjem odgovornosti vlastitoga naroda i to kako nas ne bi neki nadobudnici iz drugih naroda ”destigmatizirali”. Zamolio bih razne obavještajne mahmutčehajićevske štabove da se okanu destigmatizacije Hrvata. To ćemo uraditi mi, hrvatski intelektualci, rekao je Lasić naglasivši kako treba strogo odvojiti pitanje odgovornosti sturktura i kriminalnih pojedinaca koji su činili zločine od onoga što se zove nužnost jednakopravnog položaja Hrvata unutar BiH.
-Svi oni koji pod zaklonom ove prvostupanjske presude pokušavaju dovesti Hrvate u potčinjeni položaj duboko griješe i prema Hrvatima i prema sebi. Oni kojih je više samo imaju veću odgovornost a nikako i veća prava. U svijetu se na prelazu milenija prezrela stara paradigma nasilja, preglasavanja i dokidanja ili ništenja drugih identiteta, dodaje Lasić i navodi kako je krajnje vrijeme da se shvati da u BiH žive formirane nacije, a ne etnije, kako se iz sarajevskog kuta gledanja najčešće tretira fenomen višenacionalnosti BiH.
-Dakle, nije riječ o tom da se Hrvate svodi na manju mjeru, nego da ih se uvaži. Također, nije riječ o tom da se dovodi u pitanje bilo koji identitet nego da se urpavlja razlikama. U višenacionalnoj zemlji, poput BiH, nema drugog rješenja nego naći skladan spoj nacionalnog i građanskoga. Mi smo u našim preporukama taj skladan spoj i pronašli. Cilj nam je da se svi stanovnici ove zemlje izjednače u šansama, da budu jednakopravni građani bez obzira koje su nacije. Time smo i provođenje presude Sejdić-Finci postavili na ispravne tračnice. Politika sada treba dovesti do toga da se može birati bilo tko iz bilo koje nacionalne ili kuturološko-etničke skupine za bilo koju funkciju u zemlji, rekao je Lasić.
Drugi način za hrvatsko pitanje
Kaže kako nije provođenje presude Sejdić-Finci put ka rješavanju hrvatskoga pitanja te da su Hrvati proglašeni su krivima za neprovođenje presude Sejdić-Finci.
-Svi su krivi za zastoj na euroatlanskom putu BiH, ali u neprovođenju ove presude dijelom krivica zaista leži i na dva HDZ-a jer su pokušali vezati rješavanje hrvatskoga nacionalnog pitanja u BiH za provođenje te presude. Mudro bi bilo te stvari razdvojiti te i dalje svim sredstvima tražiti osiguranje prava da Hrvati samo sebi biraju političke predstavnike. Maori na Novom Zelandu imaju pravo izabrati i bijelca da ih predstavlja, ali bjelci nemaju pravo Maorima birati političkoga predstavnika, rekao je Lasić.
Dodao je kako presudu Sejdić-Finci treba pod hitno provesti i odvojiti je od krupnoga pitanja poput hrvatskoga pitanja.
-Ta je presuda ključna pretpostavka da bismo se pokrenuli s mrtve točke u europskim integracijama. Na hrvatskim je političkim elitama ogromna odgovornost da ovo razumiju, da prosto od sebe odgurnu ovaj krimen i da hrvatsko pitanje rješavaju na druge načine, rekao je sveučilišni profesor i član stručne grupe za reformu Ustava sarajevskom Oslobođenju.
Oslobođenje / Dnevno.ba / Dnevnik.ba
wpDiscuz