Published On: Mon, Nov 18th, 2013

Održavanje izbora 2014. godine pod velikim upitnikom

Zbog stranačkih svađa nad održavanje općih izbora u listopadu iduće godine stavljen je ogroman upitnik!

Presudom Ustavnog suda BiH, donesenom u svibnju 2011., poništene su dvije odredbe Izbornog zakona BiH jer su suprotne Zakonu o teritorijalnoj organizaciji RS-a.

Rok dan Parlamentu BiH za usklađivanje, odnosno izmjene Izbornog zakona davno je istekao. U siječnju ove godine Ustavni sud je donio konačno rješenje o prestanku valjanosti te dvije odredbe i od tada traju stranačka nadmudrivanja i prepucavanja.

Prema presudi, potrebno je u Izbornom zakonu izbrisati dvojne nazive 25 općina u RS-u bez čega se ne mogu raspisati izbori jer bez toga građani iz tih općina nemaju pravo glasovati za zastupnike Zastupničkog doma Parlamenta BiH i članove Predsjedništva BiH.

Prošlog tjedna pred članovima Ustavnopravnog povjerenstva Zastupničkog doma Parlamenta BiH našao se prijedlog SDS-a o izmjenama Izbornog zakona u svjetlu presude Ustavnog suda BiH.

Iz ove stranke su objasnili da su rješenja koja su ponudili čisto tehničke naravi i odnose se isključivo na provođenje presude Ustavnog suda BiH kako bi Izborni zakon bio usklađen sa Zakonom o teritorijalnoj organizaciji RS-a.

Povjerenstvo je utvrdilo postojanje ustavne osnove za izmjene Izbornog zakona i podržala je prijedlog SDS-a. Međutim, to ništa ne mora značiti s obzirom da su dva HDZ-a i SNSD protiv rješenja koje je ponudio SDS. Potpuno je neizvjesno hoće li se na ovotjednom zasjedanju Zastupničkog doma “rijeka razbistriti” budući da su stavovi stranaka potpuno zakovani.

Povrh svega, dogodio se i paralelizam u državnoj zakonodavnoj vlasti. Prije upućivanja zastupnicima bilo kakvih izmjena zakona, svoj stav mora dati

Ustavnopravno povjerenstvo Zastupničkog doma. Ono se o ovom slučaju izjasnilo, istina uz zadrške, kritike i zamjerke. U međuvremenu je Parlament formirao novo tijelo – međuresornu skupinu sa zadatkom da predloži izmjene Izbornog zakona. Međutim, članovi međuresorne skupine još nisu određeni pa ona praktično ne postoji.

Time je stvoren začarani krug koji itekako ide na ruku pojedinim strankama zainteresiranim da se redoviti opći izbori ne održe iduće godine nego 2015. ili čak 2016. zajedno s lokalnim!?

Na sastanku Ustavnopravnog povjerenstva Božo Ljubić iz HDZ-a 1990. izišao je sa stavom da “izmjenama Izbornog zakona treba prići sveobuhvatno” i da međuresorna skupina Parlamenta do kraja veljače 2014. završi svoj posao i predloži konačna rješenja.

Saša Magazinović iz SDP-a upozorio je da je prijedlog SDS-a rađen na brzinu i da ima određenih nedostataka, a Mato Franjičević iz HDZ-a da je “sporan princip po kojem je rađen prijedlog”.

On je podvukao da je “jako loše ako se presude Ustavnog suda provode selektivno, odnosno da se tretiraju smo pojedine, a ne sve”.

Pod tim on misli da se u Izbornom zakonu mora implementirati presuda “Sejdić – Finci” Europskog suda za ljudska prva i presuda Ustavnog suda BiH o izbornim pravilima u Mostaru. Uz to, HDZ je protiv usvajanja izmjena Izbornog zakona po hitnom postupku. Zbog svega ovoga sijevnule su u Parlamentu BiH i iskre.

”Nije SDS-ovo, nije naše rješavati problem u Mostaru, neka se to riješi u Federaciji i u Mostaru”, kazala je Aleksandra Pandurević iz SDS-a.

”Vas ne zanima pitanje Mostara, ne zanima vas hrvatsko pitanje u kontekstu presude “Sejdić – Finci”. Vidite, ima onih koje to zanima i zato tražim sveobuhvatni pristup izmjenama Izbornog zakona’‘, uzvratio joj je Ljubić.

SNSD traži da svoj prijedlog SDS uputi međuresornoj grupi Parlamenta i da to tijelo bude jedini predlagač izmjena Izbornog zakona. Naglašavaju da prijedlog SDS-a neće podržati jer u Izborni zakon treba ugraditi i presudu “Sejdić – Finci” i rješenje za Mostar, a bolje upućeni kažu da su nedavno u SNSD-u odlučili da više ništa što predlaže i iza čega stoji SDS neće dobiti njihovu potporu.

SDA stoji pri stavu da je poželjno da se sva otvorena pitanja riješe, “ali ako se sve ne riješi, to neće biti uvjet za održavanje izbora”.

”Sva rješenja su moguća jer rješenja izbornog zakonodavstva koja se zagovaraju nisu za stručne rasprave već su isključivo politička i ustavna materija”, znakovita je izjava Halida Genjca iz SDA.

Na sve treba dodati još dva krupna detalja. Prvo, oko 80 presuda Ustavnog suda BiH nikada nije provedeno.

Drugo, Tanja Fajon, zastupnica Europskog parlamenta, prošlog tjedna je jasno i glasno priopćila da međunarodna zajednica neće priznati izbore u BiH ako ne bude provedena presuda ”Sejdić – Finci” jer se tu “radi o ljudskim pravima”.

Međutim, većina ovdašnjih političara smatra da se radi o jalovoj prijetnji iz Bruxellesa i da od toga nema ništa.

Dnevni list