Iskrena želja za održivim dogovorom o najvažnijim pitanjima u zemlji s političkim predstavnicima Srba i Hrvata obilježila je političku karijeru Sulejmana Tihića, drugog predsjednika SDA.
Njegovom smrću BiH je izgubila čovjeka koji je želio funkcionalnu državu u kojoj će sva tri konstitutivna naroda biti jednakopravna, dok je SDA izgubila lidera koji je vodio računa ponajprije o Bošnjacima, a potom i o stranci.
Iskreno žaljenje zbog Tihićeve smrti izrazili su i predsjednik Republike Srpske i SNSD-a Milorad Dodik te predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Dragan Čović.
Od Alije do Bakira
Dodik je tijekom dženaze u Bosanskom Šamcu kazao kako je Tihić bio ”dobar čovjek koji je imao jak karakter”. Čović je, pak, rekao kako je ”otišao čovjek dijaloga i kompromisa, čovjek velikoga srca”. Ugled koji je uživao tijekom života nitko ne može dovesti u pitanje, a o njegovoj povijesnoj ulozi moći ćemo suditi prema njegovoj političkoj ostavštini.
No, Tihićeva politička karijera bila je iznimno turbulentna. Kada je 2003. godine nakon smrt Alije Izetbegovića postao predsjednikom SDA, javnost je bila uvjerena kako će se na toj dužnosti zadržati relativno kratko. Ipak, Tihić je ostao na čelu najjače bošnjačke stranke punih 11 godina, tijekom kojih se uspješno nosio s unutarstranačkim neslaganjima.
Posljednji pokušaj ”skidanja” Tihića s čela SDA vođen je početkom prošle godine, kad je umjesto Kongresa na kojem se trebalo birati novo vodstvo stranke, održana Konvencija, na kojoj je praktično dogovoreno unutarstranačko ”dvovlašće”.
Tihić je tada potvrđen za predsjednika, dok je Bakir Izetbegović postao njegov zamjenik.
Znatno prije Konvencije, tijekom cijele 2012. godine, javnost je špekulirala o strujama unutar SDA, odnosno podjeli na ”Tihićevce” i ”Izetbegovićevce”. Kako stranku ne bi oslabio pred izbore, Tihić je bio napravio kompromis s Izetbegovićem te je održana Konvencija. Analitičari su ocijenili kako je time spriječena još snažnija podjela, pa čak i stranački raskol.
Tihić ili Erdogan?
Sada, nakon smrti Sulejmana Tihića, SDA i njen novi lider Bakir Izetbegović se nalaze pred naizgled laganim izborom – hoće li stranka voditi ”tihićevsku” politiku, tj. politiku dogovora i kompromisa, ili će skrenuti ka islamizaciji stranke i društva i to vođena primjerom turskog premijera Recepa Tayyipa Erdogana.
Izetbegović je Erdogana već nazvao liderom Bošnjaka, a u kolovozu je udvarajući se predsjedniku Turske rekao kako je on ”lider islamskog naroda”.
Izetbegović i članstvo SDA trebaju odlučiti hoće li stranku voditi putem uvažavanja drugih i emancipacije Bošnjaka ili će se okrenuti tvrdolinijaškoj struji koja želi dodatno osnažiti utjecaj Turske na Bošnjake, BiH i ukupno na Balkanu.
To bi, pak, značilo i značajno otežavanje puta ka dogovoru o izmjenama diskriminatornog i neustavnog Izbornoga zakona BiH, glavnog kamena spoticanja u međunacionalnim odnosima u BiH.
Smrću predsjednika SDA, BiH je izgubila čovjeka koji je tražio pošten i održiv politički dogovor prvenstveno s legitimnim političkim predstavnicima Hrvata i Srba. Zbog toga je danas velika odgovornost na Izetbegoviću koji mora odabrati između Tihićeva i Erdoganova puta.
Piše: Jurica GUDELJ lDnevnik.ba
wpDiscuz