Published On: Ned, ožu. 5th, 2017

ODBIJANJE REFORME IZBORNOG ZAKONA: Priprema li se ponovna majorizacija Hrvata u F BiH?

Postoji li mogućnost da bošnjački politički establišment provede novu majorizaciju Hrvata na izborima 2018. godine pitanje je koje se može postaviti nakon što je postalo jasno da predstavnici bošnjačkih stranaka, a napose SDA, u startu odbijaju prijedloge Hrvatskog Narodnog Sabora za izmjenom izbornog zakonodavstva, piše Hrvatski Medijski Servis.

Ukoliko se tomu doda i nezainteresiranost bošnjačkih elita za ovo pitanje, što se ogleda u nepostojanju bilo kakvih protuprijedloga realno je pretpostaviti da izmjene izbornog zakona neće biti dovršene na vrijeme.

To je posebno bitno u kontekstu odluke Ustavnog suda BiH koji je proglasio neustavnim neke ključne odredbe Izbornog zakona vezane uz popunjavanje Doma naroda, odnosno utvrdio je kako popunjavanje Doma naroda nije u skladu s konstitutivnošću naroda.

Znajući kako je popunjavanje Doma naroda preduvjet za izbor federalne Vlade jasno je zbog čega se radi o iznimno bitnom pitanju za Hrvate (koji žele da u Klubu Hrvata sjede legitimno izabrani predstavnici), ali i u Federaciju u cjelini. Stranke HNS-a su, podsjećamo, poštujući ovu presudu izradile prijedlog kojim se uvodi novi način izračuna izaslanika iz županija kojim se uzima u obzir zastupljenost svakog naroda u pojedinoj županiji kao i načelo da iz onih županija u kojima nema nekog naroda ne bi trebalo birati izaslanika iz tog istog naroda.

Tajnik Glavnog vijeća HNS-a Josip Merdžo za Hrvatski Mediski Servis navodi kako je hrvatska strana bila korektna po pitanju izrade prijedloga, ali da s druge strane dolazi jedno generalno i neargumentirano odbijanje ponuđenih prijedloga.

Mogući scenariji

Ukoliko bi bošnjačke stranke inzistirale na odbijanju prijedloga HNS-a prebacujući pritom lopticu na Ustav u kojem postoji odredba da svaka županija u čijoj skupštini sjedi najmanje jedan zastupnik iz svakog naroda mora dati po jednog izaslanika svakog naroda u Dom naroda, postavlja se pitanje hoće li se prijeko potrebne izmjene koje bi Hrvatima omogućile izbor legitimnih predstavnika uopće staviti na dnevni red tako brzo. Takav scenarij pak otvara više mogućnosti-jedna od njih je da će biti nemoguće formirati izvršnu vlast u Federaciji, no pojedine reakcije odaju kako možda stvar i nije tako jednostavna.

Što ukoliko se izmjene Izbornog zakona ne promjene do 2018. godine, odnosno u roku prije održavanja općih izbora? Jasno je kako bi neusvajanje izmjena Izbornog zakona sukladno odluci Ustavnog suda BiH proizvelo velike posljedice.

Središnje izborno povjerenstvo bi se našlo u specifičnoj situaciji, a prema komentarima članova ovog tijela jasno je kako ne postoji jednostavno rješenje.

Vlado Rogić kaže kako se radi o iznimno složenom pitanju na koje nije moguće tako brzo dati odgovor te nas je zamolio za strpljenje budući je na putu.

Istodobno, drugi član SIP-a Stjepan Mikić navodi kako bez promjena izbornog zakonodavstva teško možemo računati na aktivnosti oko popunjavanja Doma naroda.

-Bez promjena vrlo teško. Moraju se dogoditi promjene, možda čak i Ustava Federacije vezano uz izbor izaslanika za Dom naroda Parlamenta Federacije. Ali izmjene i dopune Izbornog zakona puno bi toga riješile, kazao je Mikić za Hrvatski Medijski Servis. Na naše pitanje ima li mogućnosti da se sprovedu posredni izbori za Dom naroda ukoliko do promjena ne dođe, kazao je kako je sve upitno.

SDA se već odredio

Podsjećamo, do sada su većinske bošnjačke županije mogle kroz slanje po jednog Hrvata dobiti određeni broj izaslanika u Klubu Hrvata (a koji nisu biti odraz volje hrvatskog biračkog tijela) te su nataj način 2010. godine krajnje upitnim izračunom trećine od 17 u režiji OHR-a uspjeli formirati vlast bez legitimnih hrvatskih predstavnika.

Promjenama Izbornog zakona, pak, spriječio bi se neki novi scenarij platformaške vlade, no ako je suditi prema raspoloženju bošnjačke strane promjene kakve ih Hrvati vide nisu prihvatljive. Tako je predsjednik Glavnog odbora SDA Halid Genjac nedavno kazao kako Ustav Federacije govori o tomu da će se iz svake županije birati po jedan predstavnika svakog naroda i ostalih ukoliko ih ima.

To bi zapravo značilo i kako bi hrvatske stranke, ukoliko žele ostvariti pitanje legitimne zastupljenosti, umjesto izbornog zakona morati raditi na promjeni Ustava što je kudikamo teži posao.  Kada se pogleda Ustav Federacije on u članku 8 stavak 3 govori kako će u Domu naroda biti najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svake županije koji imaju najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu. Dakle, nije apriori predviđeno da svaka županija mora dati po jednog izaslanika iz svakog naroda, no i ovako postavljena definicija otvara prostor za različita tumačenja.

Objašnjenje presude

U objašnjenju presude Ustavnog suda BiH navodi se, između ostalog, kako članak 10.12. stavak 2. Izbornog zakona u dijelu: „Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakoj županiji kantonu“ i članak 20.16.A Izbornog zakona (određivanje po jednog izaslanika iz svakog konstitutivnog naroda za svaku županiju) daju mogućnost pripadniku konstitutivnog naroda da bude izabran u Dom naroda čak i u krajnjem, ali mogućem slučaju da je ta osoba jedini pripadnik nekog od konstitutivnih naroda u jednoj od županija, pod uvjetom da je izabrana u zakonodavno tijelo te županije. Dakle, tog izaslanika na neposrednim izborima izabrali su pripadnici drugog konstitutivnog naroda.

Stoga Sud ističe kako je više nego očito da navedene odredbe Izbornog zakona omogućavaju da predstavnicima jednog konstitutivnog naroda u zakonodavnom tijelu županije legitimitet daju predstavnici drugog konstitutivnog naroda. /M. Ivić/HMS/

Pošalji ovaj članak prijateljima:

Pravila ponašanja na Poskok.info ilitiga po stranjski Disclaimer