Published On: Pon, stu 10th, 2014

Od veljače sljedeće godine u FBiH će notari voditi ostavinske postupke

Novi Zakon o nasljeđivanju u Federaciji BiH obavljen je u Službenim novinama FBiH 1. listopada, ove godine, a njegova primjena će otpočeti 9. siječnja 2015 godine, čime će prestati primjena važećeg Zakona o nasljeđivanju iz 1980. godine.

Predsjednica Notarske komore FBiH Merdžana Škaljić u razgovoru za Agenciju Fena ističe da za razliku od dosadašnjih propisa, prema kojim su materijalno-nasljedno pravo i ostavinski postupak bili regulirani u dva različita zakona, novi Zakon o nasljeđivanju je kodificiran propis koji ujedinjuje i materijalni i procesni dio, tako da je u istom obuhvaćen i postupak vezano za nasljeđivanje.

Promjena društveno-ekonomskog i pravnog uređenja u BiH zahtijevala je izmjenu postojeće legislative i donošenje novih zakona i to u oblasti stvarnog i zemljišnoknjižnog prava, te donošenje novog Obiteljskog zakona. Obiteljski zakon iz 1979. godine je zamijenjen novim zakonom donesenim 2005. godine, kojim je izjednačena bračna i izvanbračna zajednica, dok je u nasljednom pravu BiH ostala neusuglašenost.

Tako je sada novim Zakonom o nasljeđivanju u potpunosti izvršeno izjednačavanje prava i izvanbračnih partnera, kako u oblasti obiteljskog prava, tako i nasljednog prava.

– Jedan od bitnih razloga za donošenje novog Zakona o nasljeđivanju je rasterećenje pravosuđa, a u skladu s preporukama Europske komisije iz strukturalnog dijaloga i usvojenom Strategijom razvoja sektora pravde u BiH, pa je predviđeno da ostavinske postupke počevši od 09. veljače 2015. godine vode notari kao povjerenici sudova, navodi predsjednica Notarske komore FBiH.

Kako ističe Škaljić prenošenje ostavinskih postupaka na notare je u zemljama okruženja dalo značajne efekte i rasteretilo pravosuđe zašto je najbolji usporedni primjer vođenje ostavinskih postupaka u Republici Hrvatskoj.

Tako od 2003. godine, javni bilježnici u Republici Hrvatskoj, kao povjerenici sudova, vode ostavinske postupke, a sačinjene analize ukazuju da je značajno skraćeno vremensko razdoblje za okončanje ostavinskih predmeta, smanjen broj prigovora i žalbi, te da su troškovi tog postupka usklađeni s vrijednošću naslijeđene imovine.

Ona podsjeća da je razlog za donošenje potpuno novog Zakona o nasljeđivanju između ostalog i obveza utvrđena u Daytonskom ugovoru, prema kojem je jedan od osnovnih ciljeva jamstvo privatnog vlasništva, dok u Zakonu o nasljeđivanju iz 1980. godine nije postojala potpuna razina zaštite privatnog vlasništva, zbog čega je zakonodavac bio u obvezi mijenjati taj propis.

Novi Zakon o nasljeđivanju vodi računa o jamstvu prava vlasništva i slobodi raspolaganja testamentarnim i ugovornim putem.

– Tako je uveden potpuno novi institut ugovaranja nasljeđivanja, što do sada nije bilo moguće, pa se ugovor o nasljeđivanju, u formi notarski obrađene isprave, može zaključiti između bračnih i izvanbračnih partnera, s tim što ga mogu zaključiti i budući bračni partneri, naglašava Škaljić.

Tim ugovorom, dodaje, može biti obuhvaćena cijela ili dio imovine koja postoji u vrijeme ugovaranja, kao i buduća imovina.

Ukoliko je zaključen Ugovor o nasljeđivanju on ima prednost pred nasljeđivanjem na osnovu oporuke i zakona, s tim što istim ne može biti isključeno i ograničeno pravo nužnih nasljednika.

Razvodom ili poništenjem braka odnosno izvanbračne zajednice, prestaje Ugovor o nasljeđivanju, ukoliko u njemu nije drugačije određeno, s tim što se takav ugovor može i sporazumno raskinuti između ugovarača u formi notarski obrađene isprave.

Činjenice o zaključenju ugovora o nasljeđivanju, njegovom raskidu ili opozivu Notar je dužan dostaviti u Registar koji vodi Notarska komora Federacije BiH.

Škaljić također navodi da je zadržana mogućnost ustupanja i raspodjele imovine za života, tako da predak može pravnim poslom među živim ustupiti i raspodijeliti svoju imovinu svojoj djeci i drugim svojim potomcima, ali je takvo ustupanje punovažno samo ako su se s tim usuglasila sva djeca i drugi potomci koji će po Zakonu biti pozvani da naslijede njegovu ostavinu. I za taj ugovor je obvezna notarska obrada isprave.

– Kod ugovora o doživotnom izdržavanju novina je utoliko što je ranije prijenos vlasništva vršen nakon smrti primatelja izdržavanja, a sada je dana mogućnost izbora, tako da se prijenos vlasništva može vršiti za života ili poslije smrti primatelja izdržavanja/vlasnika nekretnine, kaže Škaljić.

Postupak u nasljednim stvarima predviđa niz novina, a najznačajnija je da će notari kao povjerenici općinskih sudova u Federaciji BiH voditi ostavinske postupke. Sud će povjeriti notaru provođenje ostavinskog postupka i dostaviti mu spis bez odgađanja i to notarima koji imaju službeno sjedište na području tog suda, a dostavljanje se vrši notarima po abecednom redu prezimena notara.

Notar će voditi postupak na isti način kako je to do sada radio Općinski sud i to tako što sud formira spis po zaprimljenom prijedlogu za provođenje ostavine, po službenoj dužnosti provjerava je li nadležan i je li prijavljena imovina koja ulazi u ostavinsku masu.

Škaljić naglašava da je novim zakonom u izvršavanju povjerenog ostavinskog postupka, notar ovlašten pribavljati potrebne podatke i isprave od nadležnih organa i to bez plaćanja sudskih i administrativnih taksi, tako da će i to doprinijeti znatnom smanjenju troškova, s obzirom na to da su do sada stranke sudu bile obvezne dostaviti zemljišno- knjižne izvatke, posjedovne listove i ostalu dokumentaciju za čije pribavljanje su plaćale odgovarajuće takse.

Nadzor nad radom notara kao sudskog povjerenika vrši sud koji mu je povjerio posao, a notar ne može, osim iz posebno opravdanih razloga, odbiti vođenje postupka.

Predsjednica Notarske komore FBiH navodi da ukoliko se kompariraju podatci i efekti vođenja ostavinskih postupaka u Republici Hrvatsko,j a koje vode javni bilježnici kao povjerenici suda, može se zaključiti da je izvršeno značajno rasterećenje sudova, ostavinski postupci provode se brže nego što je to bio slučaj na sudovima, smanjen je broj izjavljenih prigovora na rješenja javnih bilježnika i zabilježen veoma mali broj povrata predmeta sudu zbog upućivanja nasljednika na parnicu.

Javno-bilježnička nagrada za vođenje ostavinskih postupaka u Republici Hrvatskoj je utvrđena ovisno od vrijednosti imovine koja je predmet nasljeđivanja, a propisana je u rasponu od najmanje 60 do najviše 5.000 kuna, uvećano za PDV.

– Ako se uzmu u obzir sada sudske takse koji nasljednici plaćaju u BiH i kompariraju s naknadama koje imaju bilježnici u Republici Hrvatskoj, onda se može zaključiti da prenošenje te vrste poslova neće biti veće financijsko opterećenje za stranke, tvrdi Škaljić.

Škaljić na kraju navodi da će prema novom Zakonu o nasljeđivanju federalni ministar pravde donijeti Pravilnik o registru oporuka i drugih nasljedno-pravnih poslova, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu tog zakona, te pravilnik o nagradama i naknadi troškova za notarske usluge u vođenju ostavinskih postupaka.

Fena