“Na kraju će biti ubijen ili ulovljen, neće se moći zauvijek skrivati u podzemlju”, tvrdi Lahur Talabany, vođa protuterorističkog odjela regionalne vlade Kurdistana, autonomne kurdske regije u sjevernom Iraku.
Čelnik Islamske države (IS) Abu Bakr al-Bagdadi uskoro će ostati bez dva glavna središta svog “kalifata”, no trebat će više godina da ga se ulovi ili ubije, smatraju dužnosnici i stručnjaci.
Borcima IS-a slijedi neizbježan poraz u prijestolnicama njihovog kalifata, Mosulu u Iraku i Raki u Siriji. Dužnosnici tvrde kako se al-Bagdadi kloni oba grada te se skriva negdje u tisuće kilometara velikoj pustinji između njih, javlja Hina.
“Na kraju će biti ubijen ili ulovljen, neće se moći zauvijek skrivati u podzemlju”, tvrdi Lahur Talabany, vođa protuterorističkog odjela regionalne vlade Kurdistana, autonomne kurdske regije u sjevernom Iraku.
“No za to će trebati nekoliko godina”, dodaje Talabany.
Jedna od glavnih Bagdadijevih briga je da ga ne izda netko od bliskih suradnika. Sjedinjene Države su za njegovo privođenje ponudile 25 milijuna dolara, ističe Hišam al-Hašimi, savjetnik bliskoistočnih vlada po pitanju IS-a.
“Bez teritorija kojim može otvoreno vladati on se više ne može nazivati kalifom”, tvrdi Hašimi. “On je čovjek u bijegu, a broj njegovih pobornika smanjuje se gubitkom teritorija”, dodao je.
Iračke snage već su preuzele veći dio Mosula, drugog najvećeg grada u Iraku kojeg su radikali IS-a osvojili u lipnju 2014. i iz kojeg je se Bagdadi prozvao “kalifom”, odnosno vođom svih muslimana. Raka, njegova prijestolnica u Siriji, gotovo je u potpunosti okružena vojnom koalicijom sirijskih Kurda i arapskih skupina.
Bagdadi se zadnji put u javnosti pojavio upravo u Mosulu 2014., na videosnimci na kojoj je obučen u crnu klerikalnu odjeću iz srednjovjekovne džamije Grand al-Nuri proglasio svoj kalifat. Rođen kao Ibrahim al-Samarrai, Bagdadi je 46-godišnji Iračanin koji je napustio Al-Kaidu 2013., dvije godine nakon hvatanja i smaknuća Osame Bin Ladena.
Odrastao je u religioznoj obitelji, studirao islamsku teologiju u Bagdadu, a 2003., godine kad je započela američki predvođena invazija na Irak, pridružio se salafističkim džihadističkim pobunjenicima. Amerikanci su ga ulovili, no i oslobodili godinu dana kasnije jer su ga smatrali civilom, a ne vojnom metom.
Tjeralica od 25 milijuna dolara
Hašimi ističe da je čelnik IS-a sramežljiv i rezerviran, te da se odnedavno drži blizu iračko-sirijske granice gdje se lako primijeti prisutnost dronova ili stranaca.
Američki State Department je za njime pokrenuo istu 25 milijuna vrijednu tjeralicu kao za Bin Ladena i bivšeg iračkog predsjednika Sadama Huseina, a još uvijek je aktualna i ona za Ajmanom al-Zawahirijem, Bin Ladenovim nasljednikom.
Ni bivši čelnik Al Kaide ni Husein nisu bili izdani, no tjeralice su znatno otežale njihovo kretanje i komunikaciju.
“Ta mu nagrada stvara zabrinutost i tenzije, ograničava kretanje i broj stražara”, tvrdi Fadel Abu Raghif, stručnjak za ekstremističke skupine iz Bagdada.
“On ne ostaje više od 72 sata na istom mjestu”.
Bagdadi je postao “nervozan i vrlo oprezan u svojim kretnjama”, naglašava Talabany koji je izravno uključen u suprotstavljanju planovima IS-a.
“Broj ljudi kojima vjeruje sve je manji i manji”, dodaje Talabany.
Posljednji Bagdadijev govor objavljen je početkom studenog, dva tjedna nakon početka borbe za Mosul. Tada je pozvao svoje pobornike da se bore protiv “nevjernika” i da učine da “njihova krv teče poput rijeka”.
Američki i irački dužnosnici vjeruju kako je u Mosulu i Raki ostavio svoje zapovjednike da vode najzagriženije pobornike u borbi za ta dva grada, a da se on usredotočio na svoje preživljavanje. Trenutno se ne zna gdje se nalazi.
Bagdadi ne koristi mobitele i ima nekoliko provjerenih kurira koji komuniciraju s njegova dva glavna pomoćnika, ministrom obrane Ijadom al-Obaidijem i Ajadom al-Džumailijem koji je zadužen za sigurnost. Iračka državna televizija je 1. travnja objavila kako je potonji ubijen, no to još nije potvrđeno.
Bagdadi se područjem iračko-sirijske granice kreće običnim automobilima ili pick-up kamionima kakve koriste farmeri, s vozačem i dva zaštitara, otkriva Hašimi. Ta je regija poznata kao središte sunitske pobune protiv američkih snaga koje su napale Irak i šijitske vlade koja je preuzela vodstvo države nakon toga.
Islamska država je na vrhuncu svoje moći vladala teritorijem na kojem je živjelo više od dva milijuna ljudi, od sjeverne Sirije, preko gradova i sela na rijeci Tigris i Eufrat, sve do predgrađa iračke prijestolnice Bagdada. Progonila je nesunitsko stanovništvo i sunite koji se nisu slagali s njezinom ekstremnom interpretacijom islamskog zakona, provodivši javna smaknuća i bičevanja radi kršenja propisa o izgledu, ponašanju ili kretnjama.
Pod vlašću IS-a danas žive stotine tisuća ljudi oko Rake i Deir al-Zora na istoku Sirije, te u nekoliko enklava južno i zapadno od Mosula. U tom je gradu nekoć živjelo 2 milijuna ljudi, a u njegovoj staroj jezgri trenutno je zatočeno još 200 tisuća ljudi kojima nedostaju osnovne potrepštine i koje teroristi koriste kao živi zid u borbi protiv iračkih snaga, potpomognutih američki predvođenom koalicijom.
Sirijske demokratske snage, sačinjene od kurdskih i arapskih boraca, prošlog su tjedna uz američku podršku započele napad na Raku nakon nekoliko mjeseci duge kampanje da se taj sirijski grad odsječe od ostatka države.
IS se u Siriji bori i protiv ruskih i iranskih snaga odanih predsjedniku Bašaru Al-Asadu, te protiv većinski sunitskih sirijskih pobunjenika koje podržava Turska.
Posljednji službeni izvještaj o Bagdadiju objavila je iračka vojska 13. veljače kad su irački borbeni zrakoplovi F-16 izveli zračni napad na kuću na zapadu Iraka za koju se vjerovalo da je mjesto njegovog susreta s drugim zapovjednicima.
IS sveukupno ima još 8 tisuća boraca od kojih su 2 tisuće iz drugih arapskih država, Europe, Rusije i središnje Azije, tvrdi Abu Raghif.
“To je malen broj u odnosu na desetke tisuća boraca koji im se suprotstavljaju u obje države, no to je sila na koju treba računati jer se sastoji od radikala koji nemaju što izgubiti, te se kriju među civilima, koriste zamke, mine i eksplozive”, smatra Ragheef.
Talabany ističe kako se Bagdadija i dalje smatra vođom IS-a te kako se mnogi i dalje žele boriti za njega.
Čak i kad bude ulovljen i ubijen, “njegova i IS-ova ostavština će se nastaviti ako se ne suprotstavimo radikalnom ekstremizmu”, zaključuje irački stručnjak.
Dnevnik.ba