Published On: Pon, ožu. 13th, 2017

Od 9 velikih gradova u BiH, čak osam ima (gotovo) jednonacionale parlamente!

S iznimkom Mostara, svi veliki gradovi u BiH, s preko 50.000 stanovnika; Sarajevo, koji je najveći i glavni grad države, Zenica, Tuzla, Bihać, Banja Luka, Bijeljina, Prijedor i Doboj, već odavno nisu višenacionalni, piše Hrvatski Medijski Servis.

Brojnost manjinskih, konstitutivnih, naroda naime, toliko je opala, da oni više gotovo da nisu u stanju prijeći izborni prag i izabrati svoje predstavnike u gradska vijeća ili skupštine gradova. To pokazuju ne samo rezultati popisa stanovništva, već i rezultati lokalnih izbora. Naime, nakon što su konstituirani lokalni parlamenti, jasno se može vidjeti kako su predstavnička tijela najvećih gradova u BiH jednonacionalna ili gotovo jednonacionalna.

HDZ jedina nebošnjačka stranka s 2 vijećnika u četiri velika grada u F BiH

Pri tom je, piše HMS, primjetno kako su u velikim gradovima u Federaciji BiH; Sarajevu, Tuzli, Zenici i Bihaću od malobrojnih vijećnika nebošnjaka većina iz bošnjačkih stranaka, dok je jedina nebošnjačka stranaka koja participira u nekom od parlamenata spomenutih gradova- HDZ BiH, koja ima dva vijećnika u Gradskom vijeću Tuzle.

U Republici Srpskoj, primjetno je pak, kako su malobroijni viječnici nesrbi- uglavnom Bošnjaci iz autentičnih bošnjačkih stranaka, uglavnom SDA i SDP-a, dok Hrvati nemaju svojih predstavnika.

U gradskom vijeću Sarajeva, glavnog grada višenacionalne Bosne i Hercegovine ne participira ni jedna hrvatska niti srpska stranka. Istina, među 28 vijećnika je nekolicina nebošnjaka, ali su svi iz jedne od 10 bošnjačkih stranaka.

Od tridesetijednog vijećnika Gradskog vijeće “multietničke utvrde” Tuzle, samo su četvero nebošnjaka, od toga dva vijećnika ima HDZ, dok su svi ostali vijećnici iz bošnjačkih stranaka.

Jednak broj vijećnika ima i Gradsko vijeće Zenice u kojem ne participira ni jedna srpska niti hrvatska stranka, 28 vijećnika su Bošnjaci, dok je troje srpskih vijećnika ravnomjerno raspoređeno u tri građanske ili kvaziljevičarske bošnjačke stranke; SDP, DF i Našu stranku.

U Gradskom vijeće Bihaća, gradu s oko 70 tisuća stanovnika, nema vijećnika iz nebošnjačkih stranaka, a jedini Hrvat u gradskom parlamentu Davor Župa, koji je i predsjadenik bihaćkog parlmenta, je član Demokratske fronte.

U parlamentima velikih gradova u RS ni jednog Hrvata

Skupština grada Banja Luke, glavnog grada Republike Srpske ima 27 odbornika i svi su iz jedne od 7 srpskih stranaka.

U Skuštini Bijeljine, grada s preko 100 tisuća stanovnika, svi odbornici su iz srpskih stranaka izuzev dvojice; Jusufa Trbića i Mustafe Gradaščevića, koji su članovi bošnjačke SDA. Stranka demokratske akcije, ima tri odbornika u Skupštini Grada Prijedora, trećeg po veličini grada u RS, u kojoj sjedi ukupno 31 odbornik, dok su svi ostali odbornici iz srpskih stranaka. Hrvati ni u ovom, kao ni u drugim većim gradovima u RS, kako smo već spomenuli,. nemaju svoje predstavnike.

Prema podacima posljednjeg popisa stanovništva, u općini Doboj živi 71.441 stanovnik, broj Hrvata smanjen je za čak 86 posto, pa njih 1.845 nisu u mogućnosti iazbarti ni jednog odbornika u skupštinu Grada, dok 15.322 Bošnjaka ima 5 odbornika u dobojskom parlamentu, po dvojicu iz SDA i SDP-a i jednog iz Stranke za BiH.

Kako su zbog svoje malobrojnosti ostali bez političkog utjecaja, na prste jedne ruke mogu se nabrojati pripadnici manjinskih naroda, koji su u spomenutim gradovima na nekoj od funkcija u gradskim javnim poduzećima, javnim ustanovama ili institucijama, navodi Hrvatski Medijski Servis.

Jedini istinski višenacionalni grad u BiH je Mostar, u kojem prema popisu stanovništva iz 2013. živi 51, 216 Hrvata, 46.752, Bošnjaka, dok je Srba 4. 421. I sastav posljednjeg Gradskog vijeća Mostara izabranog 2008. kojem je istekao mandat, a novo nije iazabrano, zbog neusvajanja novih izbornih pravila, potvrđuje višenacionalni karakter Mostara. I u Gradskoj upravi Mostara, kao i u gradskim javnim poduzećima i ustanovama vodeće pozicije raspoređene su srazmjero višenacionalnoj strukturi Mostara, a višenacionalnost je vidljiva i kroz raspodjelu novca iz gradskog proračuna.

Paradoksalno je da i taj jedini višenacionalni grad , koji je svojevrsna paradigma odnosa u BiH, nema legalnu i legitimnu vlast, jer se predstavnici dva naroda ne mogu dogovoriti o izbornim pravilima, kojima bi se nadomjestile izborne odredbe nametnute od OHR-a koje je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim. /HMS/

Pošalji ovaj članak prijateljima:

Pravila ponašanja na Poskok.info ilitiga po stranjski Disclaimer