Published On: Čet, ožu. 23rd, 2017

Očekujem prestanak opstrukcija gradnje autoceste kroz Hercegovinu

Koridor Vc vrlo je značajan i za Hercegovačko-neretvansku županiju i očekujemo da prestanu sve igre i igrice te opstrukcije vezane uz nastavak gradnje na južnom dijelu, izjavio je u intervju za Hrvatski Medijski Servis predsjednik Vlade Hercegovačko-neratvanske županije dr Nevenko Herceg. Herceg je govorio i prioritetima njegove vlade u ovoj godini, poticanju gospodarstva, zaustavljanju demografskog pada i odlaska mladih u inozemstvo, odnosima između SDA i HDZ-a u ovoj županiji, kupovini hotela Ero za potrebe Vlade HNŽ i podizanju kredita za nastavak izgradnje športske dvorane u Mostaru.

Razgovarao: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis

HMS: Od kako ste na čelu Vlade HNŽ, nije bilo štrajkova korisnika županijskog proračuna, s izuzetkom jedne skupine policijskih službenika. Kako ste uspjeli uravnotežiti županijski proračun i osigurati financijsku stabilnost, s obzirom na proračunski deficit koji ste preuzeli od ranijih vlada?

HERCEG: Činjenica je da od imenovanja Vlade nije bilo štrajkova ili prosvjeda korisnika županijskog proračuna. Osobno kao ozbiljan prosvjed nisam doživio niti tzv. prosvjednu šetnju male skupine policijskih službenika budući da za takvo što nije bilo valjanog razloga i iza tog pokušaja prosvjeda stoje neki sasvim drugačiji razlozi. Vlada se vrlo odgovorno odnosila prema MUP-u, kako kroz poboljšanje materijalnog statusa tako i kroz nabavku vozila i drugih materijalno-tehničkih sredstava kako bi se stvorile pretpostavke da naši policajci, koji obavljaju uistinu odgovoran posao, isti mogu raditi što kvalitetnije.

Kada govorimo o stanju financija u Županiji, o onome što smo zatekli i što smo do sada uradili, podsjetit ću da smo upravljanje Županijom preuzeli u izrazito nepovoljnim financijskim okolnostima. O tome sam govorio i u ekspozeu, pred skupštinskim zastupnicima u prigodi imenovanja Vlade, kada sam među ključnim prvim prioritetima posebno naglasio financijsko stabiliziranje Županije. Izuzetno sam ponosan što danas mogu reći kako smo u najvećoj mjeri ostvarili zacrtane ciljeve među kojima svakako i konsolidiranje i stabiliziranje javnih financija. Taj cilj je ostvaren realnim i odgovornim planiranjem, dosljednom provedbom mjera štednje i racionaliziranjem potrošnje unutar svih proračunskih korisnika. Tim smo setom mjera osigurali da danas imamo redovitost svih plaćanja iz Proračuna, a posebno me raduje da se plaće proračunskim korisnicima uglavnom isplaćuju do desetog, a ostala plaćanja do petnaestog u mjesecu. Naravno, ovo je rezultat kako kvalitetnog rada Vlade, tako i odlične suradnje sa županijskom Skupštinom. Odgovornim odnosom i suradnjom uspjeli smo nadvladati financijske dubioze s kojima smo bili suočeni na početku mandata. Istodobno, donijeli smo više značajnih dokumenata, među kojima ću posebno izdvojiti proračune za 2016. i 2017.  koji je usvojeni bez planiranog deficita kao i financijske planove izvanproračunskih korisnika-Zavoda, fondova i službi. Ti su dokumenti u našem mandatu po prvi put doneseni u tekućoj za sljedeću godinu, čime smo županijske javne financije stavili pod nadzor i u punu funkciju od prvog dana u godini. Uz sve mjere štednje i racionalizacije posebnu smo pozornost usmjerili na jačanje prihodovne strane Proračuna. Simbiozom takvih napora sa zadovoljstvom mogu kazati da smo  došli smo do toga da danas u Županiji imamo vrlo stabilnu financijsku situaciju.

HMS: Što su, u najkraćem glavni ciljevi Vlade u ovoj godini?

HERCEG: Kada su u pitanju ovogodišnji ciljevi, oni su u dobroj mjeri već zacrtani u našem Akcijskom planu za provedbu Reformske agende, ali i realnim okruženjem i potrebama našeg društva. Među prioritetima Vlade svakako su pronalaženje rješenja za zaustavljanje sve prisutnijeg trenda odlaska mladih i obrazovanih ljudi i s tim povezano snažnije privlačenje zdravih investicija na naše područje, ali i stvaranje boljih uvjeta za obrazovanje, kulturu i šport. Na kraju, iako ne manje bitno, kao socijalno osjetljivo društvo želimo pronaći rješenja kako  da na najbolji način skrbimo i o onima koji su u stanju potrebe. Sve su to pitanja za koja, kroz naš rad, moramo ponuditi rješenja. Sve navedeno ipak se može podvesti pod zajednički nazivnik, a to je obveza Vlade da nastavi stvarati okruženje u kojem će biti više prostora za realiziranje dobrih gospodarskih ideja jer je gospodarstvo ključni pokretač svih drugih aktivnosti u Županiji. Moramo naše zakonodavstvo prilagoditi potrebama suvremenog društva i u tom segmentu ići u korak sa razvijenim europskim državama jer  naš je cilj u konačnici biti dio velike europske obitelji. Također, nastavit ćemo nekoliko vrlo značajnih projekata. Podsjetit ću kako smo nedavno okončali prvu fazu projekta energetske učinkovitosti kroz koji smo obnovili sedam javnih objekata u HNŽ za što smo izdvojili oko 5 milijuna KM. Taj projekt nastavljamo i u ovoj godini, a naš je dugoročni cilj obnoviti zgrade svih javnih institucija u Županiji, iz oblasti zdravstva, obrazovanja, unutarnjih poslova i pravosuđa. Ovih dana očekujem usvajanje nekoliko strateških dokumenata bez kojih nema ozbiljnih promišljanja o snažnijem gospodarskom razvitku. Tu prije svega mislim na Prostorni plan i Strategiju razvitka HNŽ-e. Uz te očekuje nas i jako puno drugih izazova u obrazovanju koje treba prilagoditi potrebama tržišta rada, kulturi, ali i drugim segmentima života. No čvrsto sam uvjeren kako tim kojem sam na čelu ima znanja i spremnosti učiniti snažne iskorake. Na tom putu imamo potporu naših stranaka koje nose odgovornost za stanje, ne samo u HNŽ-e nego i šire, ali i odličnu suradnju sa Skupštinom i načelnicima u našim općinama.

HMS: Jedan od problema koji pritišće cijelu državu, pa tako i ovu županiju je nedostatak posla, zbog čega mladi odlaze vani. Kako to zaustaviti? Što Vlada može i planira učiniti, kako bi potakla gospodarski razvoj, posebice razvoj poduzetništva, kako bi ljudi ostali i u svojoj zemlji, u svom zavičaju pristojno živjeli od svog rada?

HERCEG: Problem odlaska mladih i nedostatak posla uistinu je ozbiljan problem. Na žalost, po tom pitanju dijelimo sudbinu najvećeg broja županija, ali i države i okruženja, iako to nije niti smije biti alibi. Stoga, moramo još dosta toga uraditi na stvaranju povoljnog okruženja za gospodarska ulaganja i razvitak jer to jedino jamči ostanak mladih na ovim prostorima. Moramo se dodatno angažirati na otklanjanju administrativnih barijera i donošenju propisa koji će doprinijeti unapređenju poslovnog ambijenta u HNŽ-e i olakšati investiranje. Nove su investicije jamac otvaranju novih radnih mjesta i samo tako moći ćemo smanjiti trend odlazaka.  Stoga sam i spomenuo nekoliko strateških dokumenata, jer donošenjem tih strateških dokumenata, u prvom redu multidisciplinarne i multisektorske krovne Integrirane strategije razvitka HNŽ-e stvorit ćemo ključnu pretpostavku za snažniji gospodarski zamah. Na tom tragu izrada Prostornog plana kojeg sam već spomenuo od iznimne je važnosti jer bez njega je nemoguće razgovarati o ozbiljnim investicijama. Sinergijom donošenja ovih dokumenata i stavljanjem u funkciju naših potencijala, pri čemu, prije svega, mislim na proizvodnju hrane, poljoprivredu, turizam i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, uz naše vrijedne ljude, dobit ćemo okvir za ubrzani gospodarski razvitak i zadržavanje mladih.

HMS: Demografski pad, starenje stanovništva ili bijela kuga, također su jedan od problema ne samo ove županije? Ima li Vlada plan kako potaći rađanje djece?

HERCEG: Demografski pad i depopulacija ozbiljan su problem suvremenih društava diljem svijeta i našem okruženju. Na žalost, ne postoji jednostavna formula kako tome stati u kraj, kako zaustaviti sve izraženiju depopulaciju i starenje društva. Mi činimo i činit ćemo ono što možemo i što je u našoj moći, prije svega moramo raditi na stvaranju društva u kojem  će mladi ljudi vjerovati u budućnost i hrabrije se odlučivati na zasnivanje obitelji i rađanje djece. Mjere koje možemo konkretno poduzeti uvijek ovise o ukupnom financijskom stanju. Budući da je ono značajno bolje nego kada smo preuzeli Vladu, naša je namjera do kraja ove godine usvojiti Zakon o zaštiti obitelji s djecom, kroz koji ćemo definirati neka prava koja do sada nisu postojala. Također, vjerujem kako će ukupna zalaganja koja činimo u poticanju gospodarskog rasta bar donekle zaustaviti trend odlazaka a time i depopulaciju HNŽ-e.

HMS: U kojoj mjeri HNŽ sada koristi sredstva iz IPA fondova i što planirate napraviti ako bi se povuklo više novca iz europskih fondova. Na koncu i član ste izvršnog odbora Jadransko-jonske EU makroregije?

HERCEG: Europski put je naše neupitno i trajno opredjeljenje. Podsjetit ću kako je HNŽ članica nekoliko međunarodnih organizacija koje okupljaju europske regije: Jadransko-jonska makroregija, Skupština europskih regija i Skupština europskih vinskih regija. Sudjelujući u radu tih organizacija razmjenjujemo iskustva, stječemo nova znanja, ali i predstavljamo naše mogućnosti i potencijale. Suradnja kroz ove organizacije već daje konkretne rezultate vidljive kroz realiziranje niza projekata financiranih iz EU fondova. Držim kako na tom tragu moramo intenzivirati naše aktivnosti i još snažnije se uključivati u međuregionalne i prekogranične projekte. Tu imamo prednost blizine hrvatskih županija, posebice Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije, s kojima smo već uspostavili partnerske odnose i imamo odličnu suradnju. Naši turistički potencijali razlog su više za dobru suradnju s tim županijama, jer zajednički možemo stvoriti kvalitetniji i bolji turistički proizvod koji će lakše pronaći kupca na zahtjevnom turističkom tržištu.

HMS: Kakvi su odnosi između koalicijskih partnera, koliko je koalicija HDZ BiH- SDA stabilna u ovoj županiji? Što je sa SBB-om? Žele li oni ući u izvršnu vlast i biste li vi voljeli da i oni participiraju u Vladi HNŽ, s obzirom da bez njihove podrške ova vlada ne bi bila ni izabrana?

HERCEG: Činjenica je kako ova županija ima svoje specifičnosti. Odluke se mogu donositi donijeti jedino dogovorom i postizanjem konsenzusa između političkih stranaka koje participiraju u vlasti. Logično je kako povremeno ima otvorenih pitanja ali je, također, činjenica da ih kroz razgovor dosta uspješno rješavamo. Nadam se da ćemo i neka preostala, još uvijek otvorena pitanja, riješiti na dobrobit svih građana naše županije. Kada je u pitanju suradnja s SBB-om podsjetit ću kako zastupnici SBB-a u Skupštini od imenovanja do danas podupiru odluke i prijedloge Vlade, na čemu smo im izuzetno zahvalni. O njihovom ulasku u izvršnu vlast razgovaraju vrhovi stranaka i poštivat ćemo njihove odluke. Osobno držim kako bi bilo dobro uspostaviti vertikalnu kompoziciju vlasti u kojoj bi SBB bio dio vlasti od državne do županijske razine.

HMS: Hoće li, kako je bilo najavljivano, i, ako hoće, kada Vlada HNŽ zatražiti kredit od Svjetske banke za nastavak izgradnje sportske dvorane u Mostaru, s obzirom da Grad Mostar nema Gradskog vijeća, pa to ne može učiniti?

HERCEG: Kada je u pitanju Gradska športska dvorana, moj osobni stav je vrlo jasan i već sam ga nekoliko puta javno ponovio. Držim kako je završetak dvorane od iznimnog značaja za Grad Mostar. U dogovoru s gradonačelnikom Bešlićem predložio sam Vladi da razmotrimo mogućnost da Vlada bude jamac za  kredit Razvojne banke Vijeća Europe, koja nam je spremna dati kredit po vrlo povoljnim uvjetima i plus više od 2 milijuna grant sredstava.  Budući da se radi o vrlo povoljnim sredstvima, a svi smo svjedoci koliko Mostaru nedostaje takav objekt, bila bi šteta propustit tu mogućnost da Grad Mostar, kao središte Hercegovine, konačno dobije jedan za sve nas tako značajan infrastrukturni projekt. Na našim partnerima u Vladi je da podrže ovo promišljanje i odluku.

HMS: Kada će Vlada HNŽ konačno kupiti hotel Eru od MIO F BiH i preseliti u taj objekt?

HERCEG: Slično prethodnom odgovoru. Sve predradnje potrebne za kupovinu Hotela „Ero“ su obavljene i nadam se kako ćemo uskoro staviti točku na „i“ kada je taj projekt u pitanju. Podsjetit ću kako su trenutačno županijske institucije raštrkane na desetak različitih lokacija, uglavnom nisu u našem vlasništvu i to nas svake godine košta više od milijun maraka. Pored smanjenja troškova njihovog najma, a time i ukupnih troškova županijske javne uprave, ovom mjerom želimo osigurati i bolju funkcionalnost, pružiti bržu i kvalitetniju uslugu građanima, ali i uspostaviti bolji nadzor nad radom državnih službenika i namještenika. Uz županijska ministarstva i uprave te dio zavoda, u hotel Ero mogla bi preseliti i županijska Skupština koja, također, nema uvjetne prostorije za normalno funkcioniranje. Sve su to razlozi zbog kojih očekujem da ćemo vrlo brzo na sjednici Vlade donijeti končanu odluku o kupnji hotela Ero.

HMS: Koliko izostanak investicija u cestovnu infrastrukturu, nastavak gradnje austoceste na Koridoru 5C, završetak južne mostarske zaobilaznice, modernizacija ceste Mostar- Čitluk Ljubuški, nastavak izgradnje ceste Stolac -Neum, brze ceste Mostar- Široki Brijeg- Grude negativno utječe na gospodarski razvoj HNŽ? Drugim riječima što bi pokretanje investicija u cestogradnju značilo za ovu županiju?

HERCEG: Koridor Vc ključni je infrastrukturni projekt za Bosnu i Hercegovinu. U tom kontekstu on je svakako značajan i za našu županiju i očekujemo da prestanu sve igre i igrice te opstrukcije vezane uz nastavak gradnje na južnom dijelu. Izgradnja auto-ceste otvara neslućene mogućnosti za gospodarski razvitak. Međutim, i druge su prometnice od velikog značaja, osobito cesta Stolac-Neum, ali i cesta koja Mostar povezuje s graničnim prijelazima s  Republikom Hrvatskom. Investicije u te prometnice svakako su i neizravne investicije u gospodarstvo kako naše županije tako i drugih krajeva kroz koje prolaze. Očekujem kako će se već ove godine intenzivirati radovi na spomenutim prometnicama što će dodatno potaknuti razvitak našeg gospodarstva.

HMS: Nedavno ste najavili i informatizaciju usluga vlade HNŽ, odnosno e-vladu. Kad se može očekivati da će građani moći koristiti neke od vladinih usluga putem interneta?

HERCEG: S ciljem moderniziranja rada županijske uprave i ostvarivanja ušteda, Vlada je pokrenula projekt e-Vlade i na tom smo putu već učinili značajne iskorake. S druge strane, a to držimo vrlo značajnim, realiziranje programa e-Vlade označava i početak uspostave e-uprave čime građanima i gospodarskim subjektima želimo omogućiti jednostavnije i brže rješavanje zahtjeva i ostvarivanje zakonskih prava. Cilj nam je u što skorije vrijeme našim građanima omogućiti ono što svijet već odavno ima – da iz svojih domova završavaju brojne poslove zbog kojih danas obilaze različite urede i šaltere, često satima stojeći u redu. Jedan od preduvjeta je i zajedničko sjedište Vlade i njezinih institucija./HMS/

Pravila ponašanja na Poskok.info ilitiga po stranjski Disclaimer