Published On: Sri, ožu 31st, 2021

Obilježena 30. obljetnica akcije ‘Plitvice’ na ‘Krvavi Uskrs’ 1991.

U povodu 30. obljetnice akcije “Plitvice” i pogibije prvog hrvatskog redarstvenika u Domovinskom ratu Josipa Jovića na “Krvavi Uskrs” 1991., vijence su na Plitvicama položili i zapalili svijeće Josipova obitelj i suborci, državni vrh te izaslanstva udruga.

Komemoracija je zbog epidemioloških razloga održana na način da su izaslanstva vijencima dolazila odvojeno, s vremenskim razmakom.

Vijence su ispred Spomen obilježja Josipu Joviću, u odvojenim protokolima zbog epidemioloških razloga, položili predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković s izaslanstvom, izaslanstvo Hrvatskog sabora koje je predvodila Maja Grba Bujević, sudionici akcije “Plitvice”, hrvatski branitelji, ličko-senjski župan Darko Milinović, predstavnici općina Rakovica i Plitvička jezera.

Premijer Andrej Plenović je u izjavi medijima nakon polaganja vijenca izrazio poštovanje i zahvalnost hrvatskim redarstvenicima što su osigurali slobodu hrvatskom narodu. Podsjetio je na naredbu prvoga predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana, koji je prije 30 godina izdao zapovijed da se policijska postaja na Plitvicama, koju su okupirali srpskih teroristi, vrati u hrvatski pravni poredak.

Premijer Plenković najavio je gradnju Spomen doma, memorijalnog centra u Aržanu, u rodnom mjestu Josipa Jovića, kako bi tom kraju, odakle je bilo jako puno hrvatskih branitelja, iskazali poštovanje hrvatskim redarstvenicima i njemu koji je prvi dao život za Hrvatsku.

U Vladinu izaslanstvu su, uz premijera Plenkovića bili su i potpredsjednici Tomo Medved i Davor Božinović.

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović s izaslanstvom položio je vijenac ispred Spomen obilježja Josipu Joviću 40-tak minuta ranije nego Vladino izaslanstvo, podsjetivši kako je prošlo 30 godina od smrti Josipa Jovića ali i od jedne hrabrosti koja je graničila s ludilom.

“Jedan mali broj mladih ljudi, neprofesionalaca, ne vičnih oružju došlo je ovdje svjesni da mogu sresti puno jačeg neprijatelja i da mogu ovdje zauvijek ostati i nikada se ne vratiti u Zagreb. Što vrijeme više prolazi, ta hrabrost je sve veća, ona se naprosto natkriljuje nad nama i danas mi je još teže to shvatiti nego onda”, rekao je Milanović. Odao je slavu poginulom Josipu Joviću koji, kazao je, “nije imao priliku da dočeka hrvatsku slobodu za koju su se ovdje borili, slobodu, Ustav, demokraciju i hrvatsku pripadnost Europi”.

Na polaganju vijenca uz predsjednika Republike Hrvatske sudjelovali su načelnik Glavnog stožera OSRH admiral Robert Hranj, zapovjednik Hrvatske kopnene vojske general-bojnik Boris Šerić i posebni savjetnik PRH za veterane Domovinskog rata Marijan Mareković.

Izaslanica Hrvatskog sabora i predsjednika Gordana Jandrokovića, saborska zastupnica Maja Grba Bujević, bila je i sudionica akcije “Plitvice”, 1991. kao mlada liječnica. Prisjetila se kako su se liječnici trudili da ranjenici što prije dođu do bolnica, da su njen medicinski tim na povratku, nakon četiri dana zaustavili pripadnici Jugoslavenske vojske, i, na sreću ih pustili. Naglasila je da su hrvatski redarstvenici i hrvatski vojnici najvrjednije što Hrvatska ima, jer su omogućili stvaranje nove i moderne Hrvatske.

Nakon što su kod Spomen obilježja Josipu Joviću položili vijenac i zapalili svijeću njegova obitelj i suborci, medijima se obratio Darko Lutring i rekao da sve prolazi, ali da Plitvice i smrt Josipa Jovića ostaje trajni simbol Domovinskog rata. Zahvalio je Ministarstvu unutarnjih poslova što obilježavaju ovu obljetnicu

U ime udruge Tigar Rakitje zahvalio je Petar Bajan predsjedniku Republike Hrvatske Zoranu Milanoviću što je odlikovao ranjene pripadnike ove akcije, te je zahvalilo i MUP-u i Ministarstvu hrvatskim braniteljima što je jučer položen kamen temeljac za gradnju Spomen doma Josipu Joviću u Aržanu.

U ime Udruge Posebne jedinice policije Kumrovec Miro Kralj opisao je loše uvjete tijekom akcije; mladim hrvatskim redarstvenicima to je bio prvi dodir s oružjem, streljivom i pucnjavom, a “Krvavi Uskrs” 1991. bio im je prvo vatreno krštenje, za sve što je slijedilo u velikosrpskoj agresiji tijekom Domovinskog rata, prenosi Hina.