Prema podacima Udruge hrvatskih logoraša Bugojna Stadion je, uz Bh. banku i Gimnaziju, bio jedan od najzloglasnijih logora Armije RBiH u kojem su bili zatočeni Hrvati, izvijestila je RTV Herceg-Bosne, a prenosi Hrvatski Medijski Servis.
Pod tribinama stadiona NK Iskra, u krajnje neljudskim uvjetima, kažu, boravilo je 550 hrvatskih zatočenika. Njih 294, koji su razmijenjeni 19. ožujka 1994. godine bilo je zatočeno punih 8 mjeseci.
Ne zna se sudbina 19 zatočenika
Devetnaest zatočenih iz tog logora prisilno je odvedeno i vode se kao nestali. Njih 11 registrirao je i Međunarodni Crveni križ.
„S ostalim ljudima bio sam 8 mjeseci zatočen u logoru. Bilo je grozno, spavali smo pod tribinama, hladno, nemogući uvjeti. To je jedan od najgorih logora koji je bio u BiH“, rekao je Mario Mostarac, predsjednik Udruge hrvatskih logoraša Domovinskog rata Bugojno.
„26 godina je prošlo, pogledi su nam uvijek isti. Upućeni su ka traženju 19 nasilno odvedenih logoraša iz bugojanskog logora Stadion. Bez obzira što je njih 11 bilo registrirano od međunarodnog Crvenog križa ni dan danas ne znamo gdje su njihovi posmrtni ostaci“, rekao je Miroslav Zelić, predsjednik HVIDRA-e Bugojno dodavši da je i on korišten kao živi štit gdje je i ranjen, što je kako kaže, čisti dokaz za ratni zločin protiv ratnih zatočenika.
Predsjednik OV Bugojno, Igor Vrljić, kaže da je današnji dan tužan jer se Bugojanci sjećaju svih tortura koje su prošli.
Potraživamo veliki broj ljudi koji su odvedeni, koji su nestali, mučeni i najvjerojatnije preminuli. Međutim, obitelji još uvijek ne mogu pronaći posmrtne ostatke kako bi mogli upaliti svijeće i pomoliti se za spas duše“, kazao je Vrljić.
Postaviti spomen-ploču na stadionu Iskre
Iz Hrvatske udruge logoraša podnesen je zahtjev prema općini i nogometnom klubu da se na tribinama Nogometnog kluba Iskra iz Bugojna postavi prikladno spomen-obilježje kao znak stradanja Hrvata na tom mjestu.
-Na zadnjem predsjedništvu Udruge logoraša donijeli smo odluku i tražimo od Općinskog vijeća, načelnika općine i predsjednika NK Iskra Davora Ivoša da nam dozvole da stavimo jednu spomen-ploču i da se zna da je to bio logor u Bugojnu. Poslali smo dopis i sada čekamo odgovor, kazao je Mostarac.
Predsjednik OV kaže da je zahtjev za postavljanje spomen-ploče potpuno opravdan.
-Dobili smo zahtjev za spomen ploču i to je, po mom mišljenju, potpuno opravdano. U civiliziranom svijetu sasvim je normalno da jedan takva ploča stoji na mjestu gdje se tragedija dogodila, ne vidim ništa sporno da se to i napravi. Mi ćemo uputiti taj zahtjev prema svim članovima Općinskog vijeća na nekoj od narednih sjednica – kazao je Vrljić.
Vrijeme sazrelo
Vrljić kaže da je mišljenja da je sazrelo vrijeme za jednu takvu gestu.
„Mislim da je vrijeme sazrelo , da su ljudi koji sjede u OV svjesni svih onih stvari koje su se događale u ratnom periodu. Međutim, to vrijeme svakako je iza nas i mi se moramo okrenuti budućnosti, a ovo je jedan kork koji će pomoći da ta budućnost bude svjetlija“, kazao je Vrljić.
Za nestalima se još traga, a obitelji nestalih već 26 godina ne mogu pokopati niti se pomoliti kod grobova svojih najmilijih. Kao i prethodnih godina, u župnoj crkvi sv. Ante sužena je sv. Misa koju je predvodio župnik, fra Hrvoje Radić./R. I./HMS/
wpDiscuz