NYT: Hoće li napad na Ukrajinu ugroziti Putinovu vlast?

Ruski predsjednik Vladimir Putin napao je Ukrajinu sugerirajući da se osjeća uvjerenim u svoje resurse, a u javnosti je nepobitan njegov imidž moćnog čovjeka koji upravlja Rusijom kako god želi.

Međutim, nijedan vođa ne može vladati sam, piše New York Times u svojoj posljednjoj analizi vezanoj uz rusku invaziju na Ukrajinu.

Naime, niz ovotjednih događaja, uključujući odluku Rusije o ograničavanju pristupa Facebooku i cenzuriranju vijesti o ratu u Ukrajini, postavlja pitanje koliku će političku potporu Putinu dobiti u ovom sukobu.

Podcjenjivanje savjetnika
Rani znak da nešto nije u redu pokazao se na sastanku Vijeća sigurnosti Ruske Federacije u ponedjeljak.

Putin je očekivao da će svi okupljeni dužnosnici nedvojbeno podržati njegovo priznanje neovisnosti separatističkih regija na istoku Ukrajine, no šef vanjske obavještajne službe SVR Sergej Nariškin pao je na testu.

Nariškin se malo zbunio odgovarajući na pitanje o priznanju Donjecka i Luganska, pa je Putin ponovio pitanje. Nariškin je tada rekao da će podržati priznanje Donjecka i Luganska.

Međutim, Putinu se nije svidio Naryškinov izbor riječi, pa je prekinuo govor dajući mu upute da govori jasnije. Naryshkin je ponovno pokušao odgovoriti na pitanje, ali je zamuckivao.

Taj se trenutak činio toliko značajnim jer Putinovu elitnu koaliciju prvenstveno čini skupina dužnosnika koji su u politiku ušli nakon što su služili u KGB-u ili drugim sigurnosnim službama, a sada igraju ključne uloge u ruskim obavještajnim, vojnim i drugim ministarstvima.

“To je sustav koji ga je doveo na vlast, a to je sustav na koji se oslanjao kako bi učvrstio svoju moć”, rekla je Maria Popova, politolog sa Sveučilišta McGill u Kanadi koja proučava rusku i ukrajinsku politiku.

Tijekom proteklih desetljeća Putin se pokazao vrlo vještim u održavanju svojih odnosa s elitom, ali očita zbunjenost Putinovih savjetnika tijekom sastanka u ponedjeljak, uključujući i mucanje Naryškina, koji je služio u KGB-u u isto vrijeme kad i Putin, dovela je do toga. sugerirao je da ruski predsjednik drži ovu ključnu skupinu podalje od svojih planova.

Njihova napeta interakcija mogla je biti slučajnost uzrokovana stresom, a svi Putinovi savjetnici, uključujući Naryshkina, na kraju su mu u ponedjeljak ponudili javnu potporu za priznavanje separatističkih regija.

Ali čak i raspored sjedenja na nedavnim sastancima, na kojima se Putin stavio na veliku distancu od svojih savjetnika, odaje dojam da je odvojen od svih, uključujući i svoju elitnu koaliciju.

Neki promatrači, ističe Popova, vjeruju da je Putin namjeravao prenijeti dojam da je on kralj, a njegovi savjetnici samo dvorjani.

Gnjev ruske javnosti
Osim elite koju ‘podcjenjuje’, tu je i ruska javnost.

Iako javno mnijenje u Rusiji nije tako izravno moćno kao što bi bilo u demokratskoj zemlji, visoka razina javne potpore Putinu dugo je bila izvor njegove političke snage. Nijedan drugi političar ili član njegovog najužeg kruga nema javni ugled ni blizu njegovom. Međutim, gnjev javnosti zbog rata mogao bi potkopati njegovu prednost.

Rat će opteretiti rusku ekonomiju i to je najveći udarac javnoj slici Putina kao pažljivog i pragmatičnog upravitelja ruskim interesima.

Čak i prije nego što je broj poginulih počeo rasti, bilo je malo javne potpore ratu u Ukrajini. Anketa koja se provodi svaki mjesec godinama pokazala je u prosincu da samo osam posto Rusa podržava vojni sukob protiv Ukrajine, a samo devet posto vjeruje da bi Rusija trebala naoružati ukrajinske separatiste.

Ovotjedni Putinovi postupci sugeriraju da je postao zabrinut zbog posljedica bijesa javnosti.

Policija je u četvrtak i petak uhitila stotine ljudi koji su prosvjedovali protiv rata u Ukrajini diljem Rusije, a vlada je u subotu ograničila pristup Facebooku zbog objavljivanja priča’ u kojima se operacija naziva napadom, invazijom ili izjavom rat’.

Zategnuti odnosi
Upravo to dovodi do uloge u održavanju odnosa sa svojim užim elitnim krugom:

– Zbog resursa i pristupa koje imaju, elite predstavljaju najveću prijetnju autoritarnim vođama. Zadržavanje potpore elite stoga je ključno za ostanak na vlasti. Odnos između autoritarnih vladara i njihovih temeljnih pristaša elite može biti zategnut kada diktatori vode rat u inozemstvu – pogotovo kada te elite sukob vide kao pogrešan – kaže Erica de Bruin, politolog s Hamilton Collegea.

Ljutnja javnosti zbog rata također može povećati percepciju elite da Putin više nije učinkovit zaštitnik njihovih interesa. A ako SAD i Europa uspiju nametnuti učinkovite sankcije članovima Putinove elitne koalicije, to bi moglo učiniti rat skupim za njih kao pojedince, ali i rizičnim za Rusiju.

To ne znači da će se Putinovi saveznici okrenuti protiv njega jer je bio grub prema jednom od njih u televizijskom obraćanju, naravno, ili da bi bijes javnosti odmah potkopao njegovo predsjedništvo. Ali još uvijek ima razloga obratiti pozornost na znakove napetosti unutar Putinove koalicije. Nezadovoljstvo elite moglo bi utjecati na njegovu reakciju na ciljane sankcije ili na ograničenja s kojima se može suočiti u smislu resursa za sukob u Ukrajini.

– Dvije trećine autoritarnih vođa smjenjuju vlastiti saveznici. Ako previše zategne vijke, pokuša li doista povećati svoju moć na račun vladajuće autoritarne koalicije, onda ugrožava svoju poziciju – zaključuje Popova za New York Times.