Published On: Sri, ožu. 1st, 2017

NOVI ZAPLET OKO REVIZIJE I AGENATA Hrvati neće presuđivati u tužbi Bošnjaka protiv Srba pred Međunarodnim sudom pravde

Revizija tužbe protiv Srbije za genocid, koju su pokrenuli bošnjački političari, ušla je u novu fazu u kojoj će sve oči biti uprte u hrvatsku stranu, odnosno hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića, s obzirom na to da su stajališta bošnjačke i srpske strane jasno “za” odnosno “protiv” utvrđena na svojevrsnim narodnim saborovanjima u Sarajevu odnosno Banjoj Luci. Naime, bošnjački predstavnici su nakon neformalnih konzultacija, na kojima su bili predstavnici politike, Islamske zajednice i žrtava rata, dali “zeleno svjetlo” za pokretanje revizije, dok su pak srpski dužnosnici na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske najavili blokadu institucija BiH. Stavljanje u poziciju prevage, kao što je bilo prije 25 godina na referendumu zajedno s Bošnjacima oko samostalnosti BiH, Hrvate gura u vrlo delikatan položaj.

Nove nagodbe

Kada bi Čović kojim slučajem bio protiv revizije presude za Jugoslaviju, značajan dio hrvatske javnosti u BiH, ili u Hrvatskoj teško bi razumio takav pogled na serviranu priču o agresiji i proteklom ratu, razaranju gradova, ubojstvima, progonima.

No, ako stane uz bošnjačku stranu, onda riskira podržati jednostrane poteze te Hrvatima dugoročno iskopati politički grob i ozakoniti nadglasavanje kao načelo koje su Bošnjaci u desecima navrata primjenjivali, od nadglasavanja, biranja Željka Komšića, neentitetskih vlada, sustavno ih progonili, kriminalizirali Domovinski rat, financijski osiromašivali, uostalom i najviše prognali za vrijeme rata. Stavljanje na jednu stranu otvorilo bi i mogućnost nove političke trgovine i nagodbe.

Korak dalje, u slučaju pak bošnjačke nagodbe sa Srbima o novim aranžmanima, Hrvati bi nakon konstitutivne, dobili poziciju manjine bez mogućnosti zaštite. Nije teško zamisliti scenarij po kojemu bi, primjerice, srpski dužnosnici mogli dići ruke za izmjene Izbornog zakona koji bi omogućio Bošnjacima da mogu zbog svoje brojnosti nadglasati Hrvate u entitetu Federaciji BiH i istodobno osigurati Srbima da još suverenije vladaju svojim entitetom Republikom Srpskom.

Hrvati nemaju institucionalnih mehanizama zaustaviti taj scenarij, dok Srbi i Bošnjaci imaju, što zbog entitetskog veta, što zbog brojnosti.

Nelegitimne odluke

Čović je sada između dva imperativa. Jednoga o prošlosti, koji je neosporan, a s druge strane, o principijelnosti i budućim odnosima.

Kao što je i dao naznačiti, Čović se neće opredijeliti. Naime, s obzirom na to da se Predsjedništvo BiH nije izjašnjavalo o statusu Sakiba Softića kao agenta BiH pred ICJ, ni BiH nema službeni stav.

Hrvatski član Predsjedništva BiH inzistirao je na zajedničkom stavu Predsjedništva, ali do toga nije došlo. Zato se i neće pojedinačno izjasniti te je stava da su za pravno tumačenje odluke zadužene pravne, a ne političke institucije. Doznaje se kako će upravo takvu formulaciju Čović navesti u pismu – te se na taj način izbjeći očitovati o svojoj poziciji, odnosno stavljanju na bilo koju stranu u BiH.

Tužbu protiv Jugoslavije za genocid u Haagu inače je podnijelo ratno Predsjedništvo BiH kojemu je na čelu bio Alija Izetbegović 1993. godine, u kojemu nisu bili srpski predstavnici. Tada je, naime, za agenta pred Međunarodnim sudom pravde imenovan Muhamed Šaćirbej koji je bio veleposlanik BiH pred Ujedinjenim narodima. No, zbog problema s kaznenim procesom koji je imao vezano uz zloupotrebe s novčanim donacijama za BiH, Šaćirbej nije mogao napustiti Sjedinjene Američke Države. Zbog toga se tražilo i našlo novo rješenje – profesor Pravnog fakulteta Sakib Softić. No, njegovo imenovanje dogodilo se opet uz nadglasavanje srpskog člana Predsjedništva BiH Živka Radišića, ali uz glas pokojnog Joze Križanovića iz SDP-a BiH, također nelegitimnoga hrvatskog člana Predsjedništva BiH nakon što je s mjesta kolektivnog šefa države smijenjen Ante Jelavić.

Zoran Krešić/ Večernji.list

Pošalji ovaj članak prijateljima:

Oznake:

Pravila ponašanja na Poskok.info ilitiga po stranjski Disclaimer