Published On: Uto, kol. 13th, 2019

NOVI SVJETSKI APARTHEID: Rashlađivanje će biti privilegija bogatih!

Dok Europa ovog ljeta obara temperaturne rekorde, ekstremne vremenske prilike, sa temperaturom iznad 40  uobičajene su za Bagdad i druge gradove Iraka.

Međutim, za razliku od Europljana, većina Iračana ne može sebi priuštiti rashlađivanje klima uređajima, kako zbog krize sa električnom energijom, tako i zbog siromaštva koje im ne dopušta da nabave ni agregate ni klime.

Da ovo nije samo problem stanovnika Iraka, već da je nejednakost u mogućnostima rashlađivanja globalni problem koji će biti sve izraženiji kako temperature rastu, stručnjaci uveliko upozoravaju.

Irak je u izveštaju Instituta Ist-vest i Stokholmskog međunarodnog instituta za mirovna istraživanja označen kao “jedna od klimatski najosetljivijih država na Bliskom istoku”. Navodi se da se klimatske promjene manifestiraju u produženim vrelim valovima, nestalnim padavinama, temperaturama iznad prosjeka”, i predviđa se da će se prosječna godišnja temperatura u zemlji povećavati za dva stupnja Celzijusova do 2050. g.

Slično je intoniran i izvještaj Ujedinjenih nacija koje upozoravaju da se svijet kreće ka “klimatskom aparthejdu”, u kojem će bogati plaćati da izbjegnu ekstremne vrućine, glad i sukobe, dok će ostatak svijeta biti ostavljen da pati.

Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), skoro 2,8 milijardi ljudi živi u državama sa prosječnom dnevnom temperaturom iznad 25 stupnjeva, a manje od deset posto njih ima klima uređaj. Agencija predviđa da će do 2050. 1,9 milijardi ljudi koji žive u državama sa velikim vrućinama biti bez pristupa rashladnom uređaju.

Navodi se da je samo u Europi temperaturni udar 2003. izazvao dodatnih 70 000 smrtnih slučajeva širom kontinenta.

IEA procjenjuje da manje od pet posto europskih domaćinstava ima klima uređaj, ali i da bi klimatizacija mogla da postane jedan od glavnih pokretača globalne potražnje za strujom u narednim desetljećima

Porast temperature uticat će i na način na koji radimo, pa će se tako, prema procjeni Međunarodne organizacije za rad, broj radnih sati do 2030. smanjiti za 2,2 posto.