Published On: Ned, sij. 21st, 2018

Norvežani ne žele u Ameriku: “Nekadašnja vukojebina danas je bogata zemlja sa sretnim ljudima”

“AMERIČKI predsjednik Donald Trump nije sklon doseljenicima, osobito onima koji dolaze iz “vukojebina”. Smatra da svi Haićani “imaju sidu”, a ulazak u zemlju želi zabraniti svim muslimanima. Jedina zemlja čije doseljenike želi je Norveška – no oni ne žele doći”, piše The Atlantic.

Prema podacima američkog Odjela za domovinsku sigurnost, “zelenu kartu” za prebivanje u SAD-u  2016. godine dobilo je 1,8 milijuna ljudi, od čega tek 362 Norvežana. Zelena karta korak je do stjecanja američkog državljanstva, koje je te godine dobilo 753.060 ljudi, među njima 93 Norvežana.

Broj norveških doseljenika u SAD u zadnjih pet godina je u stalnom padu. Prema podacima Instituta za migracijsku politiku, u SAD-u živi manji broj Norvežana nego u ijednoj većoj europskoj zemlji.

Nekad jedna od najjačih iseljeničkih zemalja

Nekad su stvari bile drugačije. Između 1825. i 1925. godine u SAD-u se naselilo 800.000 Norvežana. Nakon Irske, to je najveći postotak stanovnika jedne zemlje koji je preselilo u SAD.

Sve se promijenilo 1924. godine, donošenjem Zakona o useljeništvu. Cilj zakona bio je smanjiti broj doseljenika iz istočne i južne Europe te Azije, no neplanirano se drastično smanjio i broj doseljenih Norvežana.

Iako je norveško doseljeništvo bilo bijelo, to im nije olakšalo asimilaciju u SAD-u tijekom razdoblja masovne migracije. Stručnjak za politiku imigracije Alex Nowrasteh tvrdi da se čak 70 posto iseljenika na kraju vratilo u Norvešku, dijelom i zbog niskih plaća u SAD-u.

Stopa norveških doseljenika u SAD ponovno je porasla nakon Drugog svjetskog rata i ostala visoka tijekom pedesetih i šezdesetih godina (22.806 Norvežana preselilo je u SAD u 1950-ima, 17.371 u 1960-ima), no znatno je opala u sedamdesetima (3.927 doseljenika) i od tada ostala iznimno niska.

Najsretnija zemlja na svijetu

Katalizator promjene bila je sama Norveška. U zemlji je krajem 1960-ih otkrivena nafta, a Norveška je novostečeno bogatstvo, za razliku od ostalih zemalja koje su u sličnoj situaciji podlegle lošem upravljanju i korupciji, uložila u svoje ljude i gospodarstvo.

Norveška je time postala jedna od najbogatijih svjetskih zemalja. BDP je 1960. godine iznosio 1.441,80 američkih dolara, a sada iznosi 70.911,80 dolara. Usporedbe radi, BDP SAD-a trenutno je 57.638.20 dolara. Norveška od SAD-a ima viši očekivani životni vijek, nižu stopu smrtnosti novorođenčadi, nisku stopu nezaposlenosti i pristup tržištu rada EU-a (iako nije njegova članica).
Norveška je također proglašena najsretnijom zemljom na svijetu (SAD je zauzeo 14. mjesto), zemljom s najviše političke slobode (SAD je 45.) i najviše slobode medija (SAD je 43.) te najviše prosperiteta (SAD-u je pripalo 18. mjesto). Jednostavnim riječima, Norvežani nemaju ekonomsku motivaciju za preseljenje u SAD.

Nekadašnje “vukojebine” danas su bogate zemlje

Isti je slučaj s većinom zapadnoeuropskih zemalja. Broj europskih doseljenika u SAD drastično je pao, a njihovo mjesto zauzeli su doseljenici iz Azije, Latinske Amerike i Afrike.

Sredinom 18. stoljeća i Norveška se mogla nazvati “vukojebinom”: stopa nezaposlenosti bila je visoka, uspon na društvenoj ljestvici gotovo nemoguć, a zemlju je mučio i nedostatak obradivih površina.

To pokazuje kako se useljenici iz “dojučerašnjih vukojebina” nakon nekoliko generacija u SAD-u obično obogate, a njihove zemlje izađu iz krize, zaključio je Nowrasteh.

Pravila ponašanja na Poskok.info ilitiga po stranjski Disclaimer