Kratko uoči prijevremenih parlamentarnih izbora, ankete i dalje pokazuju demokršćansku Uniju CDU/CSU i njezinog kancelarskog kandidata Friedricha Merza na vodećem položaju. No, sastavljanje nove vlade moglo bi biti dugotrajan i mukotrpan proces, jer su rezultati izbora i dalje neizvjesni.
ANKETE POKAZUJU RAZLIČITE SCENARIJE
Prema istraživanjima javnog mnijenja, podrška Uniji CDU/CSU varira između 28 i 32 posto, ovisno o anketnom institutu. Institut Forsa im daje 29 posto, dok Allensbach procjenjuje podršku na 32 posto. Ispitivanja na javnom servisu ZDF-a pokazuju nešto niži rezultat od 28 posto.
S obzirom na moguća odstupanja od tri postotna boda, ishod izbora i buduće koalicije ostaju potpuno otvoreni. Ovisno o konačnim rezultatima, Uniji će za formiranje vlade biti potreban jedan ili dva koalicijska partnera, što bi moglo značiti dugotrajne pregovore.
MERZ SE BOJI REZULTATA ISPOD 30 POSTO
Unutar CDU-a vlada “strah od minus 30”, odnosno od rezultata ispod 30 posto, što bi oslabilo poziciju Friedricha Merza kao kancelarskog kandidata.
Njegov rizični potez – prihvaćanje glasova desničarskog AfD-a kako bi progurao zakon o ograničenju migracija – mogao bi mu se obiti o glavu. Ovaj potez je potaknuo velike prosvjede u Njemačkoj, u kojima su stotine tisuća građana izašle na ulice kako bi se usprotivile svakoj suradnji s AfD-om.
Taj razvoj događaja mogao bi objasniti i iznenadni oporavak stranke Ljevica, koja se donedavno kretala ispod izbornog praga, a sada bilježi stabilnih 7-8 posto potpore birača.
CILJ – VELIKA KOALICIJA SA SPD-OM
Uniji CDU/CSU je glavni cilj rezultat iznad 30 posto, što bi omogućilo stvaranje stabilne velike koalicije s Socijaldemokratskom strankom Njemačke (SPD) aktualnog kancelara Olafa Scholza.
Iako su demokršćani protekle tri godine kritizirali vladu SPD-a, Zelenih i liberala, realnost je da s SPD-om imaju najviše dodirnih točaka, posebno u pitanju smanjenja nereguliranih migracija.
U slučaju ulaska u koaliciju sa CDU/CSU, SPD bi najvjerojatnije povukao kancelara Scholza iz vrha stranke, budući da je među biračima izrazito nepopularan. Ministar obrane Boris Pistorius slovi kao jedan od mogućih novih lidera stranke i potencijalni koalicijski partner Merza.
ZELENI I LIBERALI U IGRI, ALI PODIJELJENI
Moguća je i koalicija CDU/CSU sa Zelenima, koji bilježe oko 15 posto potpore, no Markus Söder, lider bavarskog CSU-a, kategorički odbacuje takvu mogućnost. “Dok sam ja na čelu CSU-a, koalicije sa Zelenima neće biti”, ponovio je u nekoliko navrata.
S druge strane, liberali iz FDP-a nadaju se ulasku u vladu s CDU-om i SPD-om, unatoč činjenici da je prošla vlada pala upravo zbog sukoba između SPD-a i FDP-a. No, ostaje pitanje hoće li FDP uopće prijeći izborni prag.
ULOGA LJEVIČARSKOG SAVEZA SAHRE WAGENKNECHT
Konačan izgled buduće vlade ovisit će i o uspjehu nove stranke Savez Sahra Wagenknecht (BSW), koja je nastala kao frakcija odmetnutih članova stranke Ljevica. Iako ova ljevičarsko-populistička stranka vjerojatno neće biti dio vlade, njezin rezultat bi mogao značajno utjecati na buduće pregovore i odnose snaga u Bundestagu.
A ŠTO S AfD-OM?
Desno-populistička Alternativa za Njemačku (AfD) drži stabilnih 20 posto podrške, no CDU/CSU je nakon kritika javnosti ponovno istaknuo da neće surađivati s AfD-om. Merz je u posljednjim televizijskim sučeljavanjima jasno odbacio bilo kakvu suradnju s ovom strankom.
GLAVNE TEME – MIGRACIJE I GOSPODARSKI OPORAVAK
Iako se predizborna debata nakratko prebacila na vanjsku politiku nakon govora američkog predsjednika J.D. Vancea na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, glavne teme ostaju migracije i ekonomska kriza.
Merz je najavio da će, ako osvoji mandat za sastavljanje vlade, pokušati formirati koaliciju do Uskrsa (20. travnja). To znači da bi Njemačka mogla dobiti novu vladu u manje od dva mjeseca nakon izbora.
No, s obzirom na podjele i složene odnose među strankama, Njemačku ipak čeka dugotrajno i neizvjesno razdoblje političkih pregovora.
wpDiscuz
