Francuska novinska agencija AFP objavila je u petak povodom pristupa Hrvatske Europskoj uniji tekst u kojemu ocjenjuje da će EU Hrvatsku 1. srpnja primiti u sumornom ozračju, dok nezadovoljstvo prema institucijama u Bruxellesu sve više raste a prethodno je proširenje 2007. ostavilo gorak okus
Ogroman plakat s natpisom ‘Dobrodošla, Hrvatska’ rasprostrt je unazad nekoliko dana na pročelju 14-katne zgrade Europske komisije. No, u dokumentu objavljenom 29. svibnja, europsko izvršno tijelo upozorilo je da bi ubrzo moglo pokrenuti postupak o prevelikom deficitu protiv Zagreba zbog prelaska gornje granice proračunskog deficita, piše AFP.
Dug Hrvatske predstavlja trenutno oko 54 posto BDP-a, po Komisiji, ali bi trebao premašiti 60 posto 2014., iznad granica koju je odredio EU.
Dok Zagreb računa s predviđenim rastom od 0,7 posto ove godine i 2,4 posto sljedeće godine, Komisija predviđa pad BDP-a od 1 posto 2013. i slab oporavak (0,2 posto) sljedeće godine.
Proračunski deficit trebao bi doseći 4,7 posto BDP-a ove godine a mogao bi čak iznositi 5,6 posto 2014., iznad plafona od 3 posto koji predviđa EU, dok stopa nezaposlenosti prelazi 18 posto, navodi francuska agencija.
‘Hrvatska se suočava s velikim izazovima u smislu obnove rasta, jačanja javnih financija i poboljšanja konkurentnosti’, rezimirala je Komisija u svojem dokumentu.
Manje diplomatski, njemački dnevni list s najvećom nakladom Bild, počeo je napadati Zagreb. ‘Dugovi, korupcija i visoka stopa nezaposlenosti, to je Hrvatska’, napisao je njemački dnevnik predstavljajući tu zemlju ‘kao sljedeću Grčku koja će progutati milijarde Berlina’.
Kako navodi francuska agencija, dižu se brojni glasovi u Europi pitajući se o sposobnosti EU-a da integrira novu krhku pridošlicu u posebno teškoj gospodarskoj situaciji.
Hrvatska je prva zemlja koja ulazi u EU nakon Bugaske i Rumunjske 2007. Te dvije zemlje, najsiromašnije u Uniji, i dalje kaskaju. Korupcija je ondje predmet zabrinutosti i sprečava Sofiju i Bukurešt da budu integrirane u schengenski prostor.
Nadalje, kako otkriva studija tvrtke Ernst & Young objavljena početkom svibnja, Hrvatska zauzima drugo mjesto među najkorumpiranijim europskim zemljama, odmah iza Slovenije, jedine druge zemlje bivše Jugoslavije koja se pridružila EU 2004.
Zagreb ulazi u EU u trenutku sve izraženije nemilosti javnog mnijenja spram njegova širenja.
Na upit Eurobarometra, agencije EU za analizu javnog mnijenja, nekoliko mjeseci nakon pristupa Bugarske i Rumunjske, gotovo polovica Europljana bila je sklona budućem širenju Europe na druge zemlje (49 posto za, 39 posto protiv). Otad ta podrška opada te se ujesen 2012. mnijenje obrnulo u gotovo identičnim omjerima: 38 posto za, ali 52 posto protiv novog širenja.
U samoj Hrvatskoj razočaranje je realno, kako pokazuje slaba stopa sudjelovanja na prvim europskim izborima održanima u travnju.
U svakom slučaju, smatra Corina Stratulat, stručnjakinja briselskog think-tanka European Policy Centre, ‘neće biti medenog mjeseca između Hrvatske i EU-a’ ‘Hrvatska će se odmah morati dokazati, kako spram EU-a tako i spram regije Balkana’, dodaje ona.
Hrvatska je već učinila brojne napore od trenutka podnošenja zahtjeva za prijamom 2003., uključujući u području pravosuđa, borbe protiv korupcije i zaštite manjina, ističu u Bruxellesu koji je, međutim, pozvao Zagreb da ‘nastavi svoje napore’, piše agencija AFP.