Uzroci za ovo su zabrinjavajući statistički podaci u Njemačkoj posljednje decenije, kao i predviđanja razvojnih trendova. Njemački ured za statistiku tvrdi da će se broj radno sposobnih građana smanjiti do 2035. za četiri do šest milijuna. U mnogim branšama vlada nestašica radne snage. Po navodima Njemačke industrijske i trgovinske komore (DIHK) čak 56 posto ispitanih firmi manjak radne snage trenutno smatra najvećim poslovnim rizikom.
Željko Šain, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, kaže kako je cijeli taj proces sa stanovišta Bosne i Hercegovine i cijelu regiju, sa našeg stanovišta, jako negativan jer je on dodatni katalizator odlaska mladih ljudi, stručnih ljudi, cijelih porodica s ovih prostora.
“MI ćemo to u negativnom smislu doživjeti višestruko. Izgubit ćemo dio radne snage i dio stanovništva u najvitalnijim godinama života. Ostat ćemo bez ljudi koji mogu brzo razvijati Bosnu i Hercegovinu i cijelu regiju , a uticat će i na smanjenje stepena porasta BDP-a, a svi sinergijski efekti odrazit će se i na punjenje budžeta”, smatra Šain.
On kaže kako naša zemlja nema prave načine da zaustavi te procese, ali se ti trendovi mogu usporiti samo “radikalnim mjerama na poboljšanju naše političke i ekonomske stvarnosti”.
“Treba biti svjestan da mladi ljudi i kompletne obitelji ne odlaze iz BiH prvenstveno zbog visine plate već zbog općih uslova života, besperspektivnosti koja je nametnuta od silnih negativnih dešavanja od rata na ovam. Odlazak se može usporiti stabiliziranjem političkog i ekonomskog sistema, većom vladavinom prava i kad bi se vidjela veća perspektiva života u BiH. Nažalost ta perspektiva se još uvijek ne vidi”, mišljenje je profesora Šaina.
S njim se slaže i ekonomski analitičar Admir Čavalić koji podvlači kako za Bosnu i Hercegovinu i zemlje regiona, ovo znači nastavak trenda odlaska radnika u Njemačku, naročito mlade radne snage, na koju se nove zakonske regulative primarno i odnose.
“Činjenica je da će u narednim godinama Njemačka imati na raspolaganju nova radna mjesta, koja se mogu bez poteškoća popuniti radnom snagom (populacijski) malih zemalja regije. Mišljenja sam da neće doći do nešto značajnijeg odlaska, barem u kratkom roku, već da nove regulative prije svega stabiliziraju i dugoročno određuju postojeći trend. Točnije, postojeće migracije nisu određene jednim danom, već višedecenijskim uzrocima”, smatra on.
Dodaje kako u ovoj situaciji zaista ne postoje kratkoročni mehanizmi koji bi zaustavili dati trend, u kontekstu reakcija naše zemlje i zemalja regije.
“Dugoročno posmatrano, samo više stope ekonomskog rasta, bolji životni standard i naravno politička, pravna, ekonomska i bilo koja druga izvjesnost, mogu zadržati stanovništvo”, zaključuje on.