Petak, 29 ožujka, 2024

Niti Schmidt niti itko drugi ne želi biti dijelom strane administracije u BiH, a da mu se pri tome dogodi propust poput blokade izbora

Must Read

U srednju školu idu djeca rođena kada je Željko Komšić po prvi put većinskim bošnjačkim glasovima izabran u Predsjedništvo BiH. Bilo je to 2006. godine.

Godinu do dvije kasnije je netko trebao izjaviti ono što je visoki predstavnik Christian Schmidt izjavio jučer. Ali dobro. Nikad nije kasno, posebno u BiH…

Piše: Ivan Crnjac, Bild.ba

“Gospodin (Željko) Komšić je hrvatski predstavnik u državnom predsjedništvu ali su ga više birali Bošnjaci nego Hrvati. Koliko je sustav kompliciran pokazuje i činjenica da je predstavnik Hrvata (Dragan) Čović izgubio u sučeljavanju s Komšićem”, rekao je Schmidt na skupu pod nazivom “Euroatlantske perspektive Bosne i Hercegovine” koji je u organizaciji Njemačko-atlantskog društva održan u mjestu Neustadt an der Aich.

On je rekao kako se hrvatski dio stanovništva, koji je, kako je istaknuo, dodatno smanjen iseljavanjem, osjeća nedovoljno predstavljenim u “kompliciranim državnim strukturama”.

Schmidt, koji je početkom kolovoza preuzeo funkciju Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (OHR), je ukazao i na potrebe promjene Izbornoga zakona.

“Hrvatima se mora dati mogućnost da se osjećaju zastupljenima a ne da sve skupa završi recimo nekim oblikom bojkotiranja izbora”, rekao je Schmidt ukazujući na opće izbore u listopadu sljedeće godine.

Novinar Večernjeg lista Zoran Krešić kaže u izjavi za Bild.ba kako se sad vidi stvarna težina prošlogidišnje rasprave pred Vijećem sigurnosti UN-a.

“Tek sada se vidi koliko je bila značajna izmjena na čelu OHR-a u Sarajevu, odnosno rasprava pred Vijećem sigurnosti UN-a prošle godine kada su hrvatski i srpski dužnosnici dokazali da je OHR bio lobistička bošnjačka organizacija. Sjetimo se kako su raspravu pred UN-om na kojoj su nastupili Dragan Čović i Milorad Dodik čak i ‘hrvatski’ mediji predstavljali političkim i diplomatskim fijaskom hrvatske i srpske politike”, rekao je Krešić.

Dodaje kako ovaj radikalni zaokret daje nadu za BiH.

“Danas se međutim suočavamo s time da Christian Schmidt ne promatra BiH tek kao sarajevski pašaluk. Čini se da se osluškuje i stav Mostara i Banja Luke, a ne onoga što će se poručiti iz centrale SDA ili pak iz tamošnjeg paraobavještajnog podzemlja. Ovaj radikalni zaokret na čelu OHR-a daje veliku nadu za BiH! Da će se prestati s intervencionizmom, a BiH prepustiti onima koji su njezin temelj – konstitutivnim narodima”, zaključio je Krešić u izjavi za Bild.ba.

Visoki predstavnik je prepadnut i bojktom izbora, što je postala izvjesna opcija, čak i debelo iskristalizirana među bosansko-hercegovačkim Hrvatima.

“Hrvati BiH ne smiju dopustiti ulazak u novi izborni ciklus bez izmjena Izbornog zakona. Nama je to najvažnije političko pitanje, a 2022. godina nas vodi u politički nestanak ako se budemo vodili politikantskim rizicima”, rekao je za Bild.ba prije gotovo godinu dana predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović.

Po njegovom mišljenju, ako Hrvati ne izbore Izborni zakon, trebaju se vratiti Herceg-Bosni.

“Postoje dva rješenja, jedno je Izborni zakon po kojem će Hrvati moći birati svoje predstavnike, drugo je povratak na stanje prije Washingtonskog sporazuma, odnosno, Hrvatska Republika Herceg-Bosna”, kazao je tada Cvitanović.

Da Cvitanović nije usamljen unutar Hrvatskog narodnog sabora te da je blokada izbora izvjesna opcija među bh. Hrvatima, a ako se ne dogode izmjene Izbornoga zakona, nešto je kasnije potvrdio i predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH Dragan Čović.

“Izbori su planirani za iduću godinu, ako se usvoji Izborni zakon. Bez Izbornog zakona izbori se ne mogu organizirati i provesti, kao što se izbori u Mostaru nisu mogli organizirati dok se nismo dogovorili o izbornim pravilima u Mostaru. Odlukama Ustavnog suda BiH pojedine odredbe Izbornog zakona stavljene su izvan snage. Dakle, da bi se iduće godine održali izbori, u ovoj neizbornoj godini se u Parlamentu BiH moraju usvojiti izmjene Izbornog zakona”, kazao je sredinom srpnja ove godine Dragan Čović.

Politička analitičarka Ivana Marić ističe kako je Schmidt za sada neutralan.

“Politička situacija u BiH je dosta komplicirana tako da je ni mnogi bh. građani ne razumiju, stoga je razumljivo da netko tko je tek došao u BiH još uvijek nije stekao pravu sliku o svemu što se događa. Schmidt je tek mjesec dana u BiH i trebamo mu dati bar 100 dana prije nego procijenimo njegov angažman. Ono što je do sada vidljivo je da želi ostati neutralan i da se ne stavlja ni na čiju stranu. Ali je isto tako jasan u osudama Dodikovog ponašanja, blokada i opstrukcija”, kazala je ona u izjavi za Bild.ba.

Svi, nastavlja Marićka, iz ove izjave izvlače ono što im paše.

“Ovo je u neku ruku vatreno krštenje za Schmidta iz kojeg će najbolje naučiti kako funkcionira bh. javnost i kako mora voditi računa o svakoj riječi koji kažu. Iz njegove izjave je svatko izvukao ono što je želio. Jedni mu spočitavaju da se stavio na stranu Komšića, drugi da je nedvosmisleno podržao Čovića, dok treći u ovome vide dio kampanje za izbore u Njemačkoj”, kazala je ova politička analitičarka.

Hrvati, dodaje ona, nisu živjeli bolje kada je Čović bio član Predsjedništva BiH.

“Da je pitao Hrvate jesu li bolje živjeli dok je Čović bio član Predsjedništva BiH, umjesto Komšića, čuo bi da nije bilo razlike, osim za veleposlanike koje imenuju članovi Predsjedništva”, dodala je Marić.

Marić smatra da BiH napuštaju svi njeni građani, neovisno o nacionalnoj pripadnosti.

“Schmidt je izjavio i da bh. Hrvati napuštaju BiH jer nisu dovoljno zastupljeni. Bosnu i Hercegovinu napuštaju građani svih nacija, ne zbog nedovoljne nacionalne zastupljenosti već prvenstaveno zbog katastrofalne ekonomske situacije u koju su ih dovele nacionalne vođe. Hrvati su tu u prednosti jer imaju putovnicu koji im omogućava da lakše isele, u odnosu na bh. građane koji imaju samo bh. putovnicu”, kazala je.

Zaključila je kako ne umnja u Schmidtove ispravne namjere.

“Ne sumnjam da Schmidt ima ispravne namjere i da će uraditi nešto konkretno za napredak BiH, ali mu trebamo dati vremena da spozna pravo lice kompleksne bh. politike, prevrtljivih bh. političara i nepredvidive bh. javnosti”, kazala je Marić u izjavi za Bild.ba.

Niti Schmidt niti itko drugi ne želi biti dijelom strane administracije u BiH, a da mu se pri tome dogodi propust poput blokade izbora ili pokaže koliko cijeli sustav u BiH ne funkcionira.

Sve su to opipljivi rizici i vrući krumpiri koje nitko ne želi uzeti u ruku pa će se, što je i logično, prijeći na lobiranje i guranje priče kako izbora ipak mora biti.

Samo je upitno hoće li se pri tom lakše slomiti lidera hrvatske politike u BiH Čovića i šefa najjače hrvatske oporbene stranke Cvitanovća ili SDA pa da bude i – vuk sit i ovce na broju.

Sudeći prema jučerašnjim izjavama Christiana Schmidta, opcija “lomljenja” SDA djeluje izvjesnije. No, povučeni iskustvima iz prošlosti, nikada ne možemo znati što nas čeka od visokih predstavnika.

- Advertisement -

14 COMMENTS

Subscribe
Notify of
guest

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

14 Komentari
Oldest
Newest Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Robin Moon
Robin Moon
2 years ago

Ivanu Maric nabijem nogu u tur

Josip
Josip
Reply to  Robin Moon
2 years ago

Hivana svaka čast droljo. Napravila si najgluplje turcenje ikada.

Anonimac
Anonimac
Reply to  Josip
2 years ago

U godini Gospodnjoj 2021. i dalje imamo priliku gledati bivše Hrvate i Srbe kako prodaju vjeru za večeru za nekakav kratkotrajni ekonomski dobitak ili sinekuru. Od takvih su nastali i ovi koji su promijenili 5-6 imena “naroda” u zadnjih 100-150 godina. Najlabilniji i najlakomiji prvi padaju. Ono što je tužno je činjenica da se ova jadnica posrala po sebi za badave. Talibani su je već ionako i ovako prekrižili.

Ana
Ana
Reply to  Anonimac
2 years ago

Ovo su njene rijeci –
“Nekako poražavajuće za mene je bilo kada sam prvo dobila tu salvu napada, prijetnji i svega ostalog i onda se zapitam – ja sam već tolike godine u politici, kroz sve moje nastupe provlači se ista nit, da ja volim Bosnu i Hercegovinu, da je to moja jedina domovina, da ja volim sve narode u BiH.”Ja inače, kada pričam o BiH, ne govorim o katolicima, pravoslavcima i muslimanima, ali sam tu željela napraviti neku paralelu i poveznicu sa Sjevernom Irskom, pa sam rekla evo i u BiH isti problem.“Razmišljala sam o tome šta razmišljaju ljudi koji tu sjede. To su ljudi iz cijelog svijeta koji žele čuti neke informacije o BiH. Tada nisam razmišljala o emotivnoj povezanosti sa tim ljudi koji će možda naknadno gledati. I to je moja greška. I zaista da mogu vratiti vrijeme ja bih to izbrisala. Na početku nisam shvatila šta mi prebacuju. Prvo sam pomislila uredu, to što sam ja rekla nije strašno, pogotovo ono što sam ja pomislila i trebalo mi je malo vremena da shvatim da mi u suštini spočitavaju da sam rekla da je bošnjaštvo izmišljeno. Tada sam mislila na to kao pojam, da se počeo koristiti od ‘93. To je kombinacija nepromišljenosti možda moje jer nisam razmišljala o nekom širem kontekstu kako bi se to moglo ubuduće koristiti. Nisam vodila računa o velikoj emotivnoj povezanosti za taj pojam. I problem je što nisam objasnila, da sam rekla da mi kroz historiju imamo BiH, da smo počeli sa katolici, pravoslavci, muslimani, pa su nakon Drugog svjetskog rata zbog politika Hrvatske i Srbije odlučili da to budu katolici Hrvati, pravoslavci Srbi, a muslimani su ‘93. počeli da se izjašnjavaju kao Bošnjaci.”Ono što mi se spočitava je da sam ja rekla da su izmišljeni Bošnjaci, da ne postoje. Kako da ja to kažem, ko sam onda ja, gdje su moji preci živjeli.“Nisam ništa loše mislila niti mi je to na kraj pameti. Jednostavno mi je žao što su ljudi tako shvatili, što je tako ispalo u javnosti i zato se zaista želim izviniti svima koje je povrijedilo to što sam rekla, ali se želim ograditi od onoga što su mi implicirali i što su željeli da stave da sam rekla. Ja da mrzim Bošnjake ne bih živjela u Sarajevu, gradu gdje su Bošnjaci većina. Većina mojih prijatelja ne bi bili Bošnjaci, već bih iselila negdje, ali je pitanje gdje da ja odem.Ja sam prvenstveno Bosanka i Hercegovka i prema tome imam odnos, ali razumijem potpuno Bošnjake i emotivnu povezanost jer su upravo zbog takvih stvari, negiranja bošnjaštva, pretrpjeli najveće žrtve. Nadam se da će razumjeti zašto sam se povukla ovih par dana, dok ne shvatim zbog čega tolika hajka, zašto sada.”

never baklava
never baklava
2 years ago

Ivana Marić komentira (?!) ili razvodnjava, a pradi osobnog probitka istovremeno i stalno svojom gujicom sjedi na tri stolice.

Last edited 2 years ago by never baklava
vitina
vitina
2 years ago

Kako su podmukle ove sarajevske podguzne muhe kao što je ova Marićka.
Kakve veze ima to da Hrvati mogu i trebaju birati svoje predstavnike, sa time kako je bilo Hrvatima dok je Čović bio u predstavništvu? Upravo i zato treba napraviti da Hrvati bez straha od preglasavanja mogu birati svoje predstavnike, da takvi kao Čović više nikada ne mogu doći u predsjedništvo i na druge važne funkcije.

Bollero
Bollero
Reply to  vitina
2 years ago

Polit-analitičke opservacije se plaćaju. Plaho i najčešće od NV sektora iz inozemstva (u prijevodu- obavjesne službe). Ne tvrdim da je ova Marić ta, ali je to najčešči slučaj. No vratimo se pravoj temi. Iako bi u najmanjem bilo normalno i minimalno, da se mijenja izborni zakon- teško se to može očekivati, barem po dosadašnjoj praksi. Slijedom toga- teško je i očekivati da će se proći bez blokade ovih izbora. Visoki je toga svjestan i ukoliko ne uloži napor da se mijenja izborni zakon to je i njegov i bih neuspjeh. Ovih činjenica bi trebalo biti svjesno i Sarajevo, no njima je primarni cilj da održe stanje u zakonu, da mogu birati drugome predtavnike u vlast. A zašto novi Visoki ne bi promjenio izborni zakon ( ako već ima te ovlasti)- da svatko sebi bira predstavnike u vlast ? Ta zar nije OHR donio i prvu verziju ovoga izbornog zakona? U konačnici, na ovome ispitu je novi Visoki.

vitina
vitina
Reply to  Bollero
2 years ago

Nisam optimist uopće. Ne samo za nas Hrvate, nego općenito. Bošnjačka politika je zatrovala narod unitarnim šovinizmom, i dovela svoj narod u takvo stanje da svaki mali korak prema hrvatskoj ravnopravnosti mnogi među Bošnjacima doživljavaju kao uvredu i teški poraz. Teško je živjeti svakome u takvom okružju. Bošnjaci žive za neku imaginarnu “Bosnu” koja će biti samo njihova, Srbi za samostalni RS. A gdje smo mi?

Bollero
Bollero
Reply to  vitina
2 years ago

Nijemac je posljednja šansa za ovu zemlju. On može promjeniti izborni zakon i staviti stvari u ustav iz Daytona. Ne učini li to, i mimo volje Bošnjaka- ovu zemlju očekuje zona sumraka. Ja sam pesimista da se to može učiniti sa voljom Bošnjaka. Praksa pokazuje.

Last edited 2 years ago by Bollero
vitina
vitina
Reply to  Bollero
2 years ago

Slažem se. Samo mislim da nema snage za to. To jest dali ovi iznad njega imaju volje da ga podrže. Bojim se da to sve bude nekako polovično. Dosta su dobri izgledi da Sejdo leti, a ostalo nisam baš nešto siguran.

Atom
Atom
2 years ago

Kada su hrvati odlazili iz Sarajeva, Zenice, Tuzle…. hrvatska putovnica nije imala vece privilegije od današnje bh varta-putovnice. Zašto danas nije otišlo iz istih gradova 80% bošnjaka??? Jedna Ivana Maric, placeni islamski “faktor” nema odgovora na takvo pitanje. Zapravo takvo pitanje nece nikada ni postaviti

Zagor
Zagor
2 years ago

…pa znaju i Bosnjaci blokirati izbore.

Bollero
Bollero
Reply to  Zagor
2 years ago

Naravno. Oni upravo sada to rade, ne dozvoljavaju promjenu izbornog zakona po presudi ustavnog suda.

Komsicoglu
Komsicoglu
2 years ago

Nikakva blokada izbora se nece desiti.
Takodjer,nikakvih izmjena izbornog zakona nece biti bez dozvole Bosnjaka,niti cemo dozvoliti izborni zskon po mjeri HDZ-a.

- Advertisement -
Последний

ANALIZA: Schmidt se nije usudio riješiti pitanje hrvatskog člana Predsjedništva

Hrvatski politički predstavnici nisu zadovoljni zbog posljednje intervencije Visokog predstavnika Christiana Schmidta koje se odnose na tehničke dijelove Izbornog...
- Advertisement -

Ex eodem spatio

- Advertisement -
WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com