Published On: Fri, Jul 1st, 2016

Nino Raspudić: Popis u BiH je jedna vrsta nacionalne i političke borbe

Prošle su dvije i pol godine koliko je trebalo Državnoj Agenciji za statistiku BiH da iznese službene rezultate popisa stanovništva FBiH, koji je proveden  u vremenu od 01. do 15. listopada 2013. godine. Povodom objavljivanja novih službenih podataka o broju stanovnika, nakon 25 godina čekanja, kontaktirali smo gospodina Ninu Raspudića, političkog analitičara, te sveučilišnog profesora sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Mostaru, koji je za Prvi.tv rekao kako nije ostao iznenađen službenim rezultatima popisa stanovništva BiH.

 

S obzirom da se u BiH uskoro spremaju lokalni izbori, što ove brojke znače za budućnost Hrvatskog naroda u BiH, s naglaskom na Središnju Bosnu te Bosansku Posavinu gdje su Hrvati u najvećem deficitu?

-Lokalni izbori u ovim miješanim sredinama se u biti sami pretvaraju u lokalne popise stanovništva, gdje opet imamo te nekakve utrke u prijavljivanju ljudi koji realno ne žive tu, bilo s jedne, druge ili treće strane, tako da sve to skupa stvara jedno loše političko stanje. Mislim da je veoma nužno da političke elite pronađu načina kako korigirati ove stvari da se prestanu događati ovakve loše predstave. To bi omogućilo da se ostvari politički pluralizam, jer danas imamo situaciju u miješanim sredinama gdje žive Hrvati i Bošnjaci da se grupira u dvije liste gdje ste dovedeni u situaciju da kao Hrvat ili Bošnjak nužno morate glasovati za tu svoju nacionalnu listu da vam ovaj drugi ne bi došao na lokalnu vlast.

 

Vlasti iz Republike Srpske već su ranije najavile kako neće prihvatiti podatke sa ovog popisa, te kako je moguće  provesti vlastiti popis. Što to znači za relevantnost ovog popisa?

-Popis je jedna civilizacijska tekovina. Dakle uređena društva, najčešće jednom u deset godina, vrše popis stanovništva jednostavno da bi vidjeli demografsko stanje, kakvo je ono bilo i kakva planiranja, ekonomska, socijalna i svaka druga mogu imati na račun tog popisa. Jer popis u normalnim državama i društvima služi upravo za to. U Bosni i Hercegovini popis je jedna vrsta nacionalne i političke borbe, tako da se sve to skupa pretvorilo u lakrdiju. Ova vrsta ne priznavanja popisa od strane Republike Srpske je samo jedan odraz i potvrda nesređenog stanja u državi.

 

I za kraj vaš komentar o regularnosti službenih brojki koje smo čekali toliko dugo?

-Od početka tog popisa nisu bila čista posla. Najprije smo imali opstrukcije samog održavanja popisa koji je trebao biti onim ritmom svakih 10 godina već od 2001., a onda neobično dugo se odugovlačilo sa objavljivanjem rezultata. Mi smo sada u situaciji kada već za pet godina treba održati novi popis stanovništva. Ja se samo nadam kako ćemo se na sljedećem popisu dogovoriti oko metodologije, kako bi dobili stvarno i realno stanje tko zaista živi u BiH, gdje živi, kako živi, tako da se ovakve stvari ne bi ponavljale.

Prvi.tv