Na stranu sada sva moguća destruktivnost po BIH u slučaju Komšićeve kandidature. Ne mora nužno čak niti doći do pobjede, no ova tema se ne bavi reperkusijama novog bošnjačkog udara na opstojnost države, time ćemo se baviti u nekom idućem tekstu, nego upućuje šefa SDP-a na novo čitanje Ustava.
Pretpostavka kandidature je uvjerenje svakog kandidata da do kraja, i u punom kapacitetu mogu obavljati dužnost za koju se kandidiraju. Muškarac se neće kandidirati za mjesto šefa udruge koja se bavi pravima žena. Čovjek koji nikada nije igrao šah neće biti šef šahovskog društva. Hrvat koji zna da nema niti će ikada imati potporu hrvatskog Doma naroda neće ići za hrvatskog člana Predsjedništva. Zašto? Zato što je pravo predsjedničkog veta jedno od najvažnijih ovlasti Predsjednika. Ako netko ide na mjesto Predsjednika, iako zna da ne može korisitti predsjednički veto on zna da nije legitiman kandidat. I da nema kapacitet obavljati dužnost na koju ide.
Nikšić je izjavio da je Komšić legitiman kandidat. O legitimnosti kandidata glupo je uopće govoriti. Kolokvijalno legitiman kandidat može biti bilo tko. No kolokvijalna leigitmnost nije isto što i pravnopolitička.
Za biti kolokvijalno legitiman kandidat trebaš biti samo živ. Samo mrtav čovjek ne može biti kandidat.
Laž je i da se za neko mjesto u Predsjedništvu ne može prijaviti Židov ili Rom. Imali smo i do sada slučajeva gdje se ljudi koji se nisu izjašnjavali kao pripadnici jedne od triju ustavnih političkih nacija, prijavljuju kao kandidati i osvajaju tisuće glasova. Laž je i da se za kandidata u FBIH ne može prijaviti netko iz RS. Imali smo slučaj čovjeka koji je bio prijavljen u Bratuncu, izjašnjavao se kao Bosanac, dok je na izbore izišao kao Bošnjak iz FBIH.
Prema tome, što se političke prakse tiče nema zapreke da se takvi kandidiraju svugdje. Teoretski Komšić se može kandiriati i u RS-u ako želi, za srpskog člana predsjedništva. Njegov identitet je višeslojan. No i da nije nitko mu ne brani biti srpski član predsjedništva. No svoju popularnost među građanima Srpske naravno da neće testirati. Jer tamo nacionalizma kojem on pripada nema dovoljno, da bi bio izabran.
Vratimo se na temu legitimnosti kandidata. Legitimno, Komšić se može prijaviti i u utrku za bošnjačkog člana predsjedništva. Da bi to bio, samo se mora ponašati oportuno.Baš kao njegov šef diplomacije ispred Hrvata, Nerkez Arifhodžić. Jednostavno kažeš Sabini: Mala, ja sam ti od danas de facto Bošnjak.
Gdje je Komšićeva legitimnost veća? U slučaju da je bošnjački ili hrvatski član predsjedništva?
Niti u jednom od svoja dva antiustavna mandata Željko Komšić nije imao legitimitet obratiti se hrvatskom klubu u Domu naroda, ukoliko je želio zaustaviti neki zakon. Upravo je to važna predsjednička ovlast. Jedna od najvažnijih.
Predsjednik mimo volje parlamenta ima ovlast zaustaviti svaki zakon koji mu bude sumnjiv da je protivan interesima njegovim,ili interesima naroda koji predstavlja. Upravo pravna vezanost svakog od tri člana predsjedništva s klubom naroda, onog naroda koji predstavljaju jasno daje do znanja, da član predsjedništva nije pripadnik, nego predstavnik, izabran iz reda naroda kojeg predstavlja. Time je jasno da predstavnik svakog naroda može biti bilo koje nacije, no mora biti njegov predstavnik. Ustav BIH omogućio je da BIH ima praktički tri predsjednika bošnjačke nacionalnosti. No svaki od njih mora biti izabran iz reda jednog od tri konstitutivna naroda. I potporu u klubu srpskog, bošnjačkog ili hrvatskog naroda, ovisno o tome legitimitet kojeg naroda crpi.
Komšić kao bošnjački član predsjedništva imao bi hrabrsti ući u bošnjački dom naroda i tražiti da podrže njegov vet. Kako u hrvatske krajeve BIH nikada nije smio kročiti, teško je vjerovati da bi smio krošiti u hrvatski dom naroda. Tamo on nema šta raditi. I to je ujedno mjera njegovog legitimiteta.
Ukratko ako Komšić doista želi odraditi jedan mandat s punim kapacitetom i punim predsjedničkim ovlastima, onda je jedini logičan izbor da se kandidiše kao bošnjački kandidat. Tu ga vole, tu je rado viđen gost, iz te bze, i iz tog naroda crpi potporu.
Eto ujedno i rješenja za način izbora članova predsjedništva. Predsjednik koji dobije najveći broj glasova u FBIH iz ovog il onog naroda, verificira legitimnost svojih glasova u Domu naroda,u klubu svakog pojedinog naroda Parlamentarne skupštine BIH. Ukoliko predsjednik iz reda primjerice, bošnjačkog naroda, nema natpolovičnui potporu Bošnjaka u klubu Bošnjaka, on ne može koristiti ustavno pravo veta, samim time njegova ustavna rola je nelegitimna. Jer ne može se govoriti o legitimnom članu predsjedništva iz nekog narosa, ako Dom naroda, koje je birao isti taj narod, ne podržava kandidata kojeg je također izabrao, navodno, isti taj narod.
Možemo li zamisliti situaciju u kojoj Komšić pobjedi u FBIH i dobije potporu u klubu Hrvata, Doma naroda BIH. Tko bi takvome Komšiću smio sporiti legitimitet? E sada, prije će Tužiteljstvo BIH pokrenuti istragu protiv vrha Armije BIH i ratnim džihadističkih vođa koje kriju, nego će Komšić i njegovi pristati da svoje glasove iz Kalesije, testiraju u klubu naroda Komšićevog oca. Zašto? Zato što u tom domu naravno da ne bi prošao.
Vrijeme je da ljevica ima kandidate za sva tri člana Predsjedništva BIH, rekao je za Klix.ba lider SDP-a Nermin Nikšić reagirajući na najavu Željka Komšića da će se kandidirati za člana Predsjedništva BiH.
“Njegovu najavu kandidature vidim kao logičan odgovor na ucjene i ponašanje čelnika HDZ-a BiH kad su izmjene Izbornog zakona u pitanju i njihov odgovor na ponavljanje navodnog slučaja Komšić.”
Na pitanje hoće li SDP BiH podržati Komšića kao kandidata za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, Nikšić je jasan da će SDP BiH stati iza svih kandidata ljevice.
“Željko Komšić je jedan od legitimnih kandidata. Mi u SDP-u čak vjerujemo kako je došlo vrijeme da građanski blok ponudi kandidate za sve tri pozicije u Predsjedništvu BiH i o tome razgovaramo sa svojim partnerima”, istaknuo je Nikšić za Klix.
Prvi čovjek SDP-a BiH dodaje i kako će njegova stranka o kandidatu ili kandidatima za predstojeće opće izbore u našoj zemlji odlučiti kada za to dođe vrijeme.
“Vjerujemo da SDP i DF s drugim partnerima mogu odnijeti pobjedu kada su u pitanju pozicije u Predsjedništvu BiH”, naglašava Nikšić.
Podsjetimo, predsjednik Demokratske fronte (DF) Željko Komšić potvrdio je za sarajevske medije da će biti kandidat za člana Predsjedništva BIH iz reda hrvatskog naroda na Općim izborima u listopadu.
– Kako sada stvari stoje bitću kandidat za člana Predsjedništva BiH. Ove ucjene u vezi sa retrogradnim prijedlogom Izbornog zakona moraju prestati. Moja kandidatura je jedan od načina i političkih mehanizama, rekao je Komšić za Vijesti.ba.
Komšić je u dva navrata predominatno bošnjačkim glasovima bio izabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH./HMS/