Published On: Uto, ožu 12th, 2013

Nikada nisam imao pretenzije da postanem Đinđićev nasljednik!

Boris Tadić; foto: APSrbija je zemlja koja ima unutarnji konflikt. Kod nas ne postoji ideja doprinosa zajedničkoj stvari, nego ideja podmetanja noge, rekao je Boris Tadić

“Taj konflikt je u našoj političkoj kulturi. Neefikasni smo zato što smo više skloni sukobima nego rješavanju problema”, smatra Tadić . Tadić navodi da u “Srbiji vrlo često sve liči na Sizifov posao”. “Sjećam se karikature kada Zoran Đinđić gura kamen na vrh brda, a drugi politički akteri navijaju za kamen. Mi imamo 13 godina demokraciju, a želimo da se ponašamo kao društvo koje ima stotinama godina demokraciju “, kaže Tadić i dodaje da u Srbiji mora mijenjati takva politička kultura, kao i da se razvije svijest o zajedničkom cilju “kako bismo realizirali nešto što je korisno za sve”. Tadić dodaje da u Srbiji tek u posljednjih šest mjeseci postoji društveni konsenzus oko toga što je cilj Srbije, i da je DS falilo upravo to.
Đinđić je pristupao čovjeku na neuobičajen način 
Za Đinđića kaže da je imao izuzetnu hrabrost i da je “pristupao čovjeku na neuobičajen način”. “Bio je inventivan čovjek, imao je dar za filozofsko pisanje, ali je sve to pretočio u jednu političku praksu koju do tada nismo imali u Srbiji “, navodi Tadić. Tadić kaže da nikada nije imao pretenzije da bude njegov nasljednik, ali također da nije istina da ništa od onoga što je Đinđić zamislio nije provedeno u djelo. “Ideja Zorana Đinđića je bila da se mobiliziraju sve socijalne snage kako bi se Srbija modernizirala, kako bi prešla u stanje razvojnosti. Da bi se sve to desilo potrebna je mobilizacija pučanstva “, kaže Tadić i navodi da se sam Đinđić suočavao s niskom podrškom stanovništva, a bez toga nije mogao mijenjati prilike u društvu. “Nije istina da se Srbija nije mijenjala u pravcu u kojem je Zoran (Đinđić) zamislio. Bitno je da danas postoji najširi konsenzus oko nacionalnih pitanja, koje je postavio Zoran, to je EU, kao sredstvo modernizacije zemlje “, navodi Tadić. 
Tadić navodi da se sada priča da je u vrijeme Zorana Đinđića bilo poleta, a opet da on nije imao potporu više od 15 posto građana.“Stranka koja je Đinđić vodio je neprekidno favorizovala istinu, i plaćala cijenu za to. Zoran nikada nažalost nije imao masovnu potporu, koja bi se pretočila u glasove građana, i koju bi mogao pretočiti u promjene “, kaže on i dodaje da je problem bio i Vlada na čijem čelu je bio Zoran Đinđić – koja je bila heterogena, sa različitim idejama. “Zoran je praktično radio u nemogućim okolnostima. Nikada u posljednjih 13 godina nismo imali jasnu većinu za političke reforme.
Ta politika se stvarala većinom, ne zato što je postojala apsolutna dobrovoljnost svih građana. Zoran je bio majstor kreiranja te većine”, kaže Tadić. On dodaje da bi on razdvojio vladu koju je vodio Đinđić od njegovog djela. “Bilo je časnih ljudi, ai nečasnih, bilo je onih koji su ostavljali dobre posljedice ai onih koji nisu to činili. A njegovo političko djelo … Zoranova ideja je bila veoma čista. I to je bila najveća snaga. Druga je bila što je otvarao Srbiju prema svijetu “, kaže Tadić. Tadić dodaje da se Đinđić zalagao za modernizaciju, ali je i štitio identitet Srbije, i da je DS ostao i dalje privržen suštini te ideje “Srbija na europskom putu”. 
Nikolićev plan za Kosovo sadrži dijelove plana ‘4 točke ‘
Večeras je radna večera državnog vrha Srbije sa šeficom europske diplomacije Catherine Ashton .
Na pitanje je li mu žao što on nije na tom mjestu, Tadić je rekao da nije ni malo. On je dodao da ” ima čak i povijesne pravde “da oni koji su izazvali problem na Kosovu i doveli do urušavanja ugleda Srbije devedesetih, da sada u tom sudjeluju, i da je pred njih stavljeno da” izliječiti rane koje su nam ostale iz devedesetih. ” ” Saosećam sa onima koji pregovaraju, jer znam u kakvoj su situaciji “, rekao je Tadić. On ipak dodaje da je atmosfera u zemlji za njih povoljnija nego sto je bila u prethodnim godinama, jer ispred sebe sada nemaju opoziciju. Upitan kakav je bio njegov plan za rješenja kosovskog problema, Tadić je podsjetio na svoj ​​plan “4 točke” o nastavku dijaloga. “U planu koji je izložio predsjednik Nikolić ima mnogo toga iz plana” 4 točke “, ali i drugačijih rješenja.
Ovo što sada Vlada traži može se reći da je “Ahtisaari plus”, a zahtjev za izvršnim ovlastima je taj plus “, ocjenjuje Tadić. Tadić je rekao da ne bi prihvatio svako rješenje za Kosovo po cijenu datuma za početak pregovora, ali podsjeća na to da “put modernizacije Srbije ne može se odigra učinkovito bez ulaska u EU “. “Da bi se taj proces učinio održivim, politika mora biti održiva-se predvidjeti sve prepreke na njenom putu”, kaže Tadić. Tadić je komentirao i izjavu premijera Srbije da se “godinama lagalo da je Kosovo naše “. “Ja sam govorio da je Kosovo mnogo bliže neovisnosti, nego suštinskoj autonomiji. A Dačić , koji je tada bio u oporbi, rekao je da se rata ne možemo odreći “, rekao je Tadić.
 Đinđić bio za podjelu Kosova 
Upitan o idejama koje je imao Đinđić o pitanju Kosova, Tadić je rekao da su razgovarali o tome, ali da mu je nelagodno da sada bude tumač. “Mi smo imali različite stavove o Kosovu. Politika mora biti održiva, tragao je za održivim rješenjem”, rekao je uz napomenu da je mnogo teži položaj prema tom problemu bio za vlast nakon 5. listopada i Rambouilleta, jer su postojale snažne oponentsku ideje, čak i unutar DOS-a. “Đinđićeve ideje su bile da mi na Kosovu ne možemo ništa učiniti, pristupio je, manje-više, ideji podjele Kosova”, rekao je dodajući da su velike sile apsolutno odbile to pitanje stave na stol, a da je “reakcija Kine i Rusije bila još protivnija”. On je naglasio činjenicu i da je Srbija, protokom godina, imala sve manje šanse da riješi problem Kosova. “Zoran je izašao hrabro s rješenjem, preuzeo je veliki rizik na sebe, tada je doveo u pitanje i vlastitu sigurnost “, kaže Tadić.
 On podsjeća da je Koštunica “išao s rigidnim rješenjem suštinske autonomije, koje nije bilo odrzivo”. “Ja sam predlagao ono što je kasnije Ischinger”, kaže bivši predsjednik Srbije. “Sada, u Nikolićevoj platformi, imamo prijedlog, definiciju Kosova kao posebne teritorije, za koju se ne zna je li naša ili Prištinska “, kaže Tadić. On je napomenuo da je u Dejtonu je predloženo i da se riješi pitanje Kosova. “Moje mišljenje je da bi tada rješenje bilo bolje. U Rambujeu smo imali teže okolnosti”. On je rekao da se Đinđićeva ideja u vezi s Kosovom može svesti na rečenicu: ”
Tražimo prostor na Kosovu, gdje sigurno može živjeti srpske narod “. Na pitanje što misli o usporedbama Đinđića i Vučića , koja se u javnosti mogu čuti, Tadić je rekao da smatra da je besmisleno porediti njih dvojicu, ali i da nema smisli porediti ni Đinđića s njim, jer svatko u svom mandatu rješava probleme na svoj ​​način i pod svojim uvjetima.
 B92