Nakon što je posljednjih tjedana ruski predsjednik Vladimir Putin zaoštrio retoriku i uputio niz nuklearnih prijetnji, vojni stručnjaci istaknuli su da postoji još niz oružja, osim nuklearnog, koje ruski lider može iskoristiti da bi dodatno eskalirao rat u Ukrajini.
Iako se nižu optužbe o ratnim zločinima koje su ruske trupe počinile u Ukrajini, Putin se dosad suzdržavao od korištenja oružja za masovno uništenje. Evo koje četiri vrste oružja čelnik Rusije još ima na raspolaganju.
Biološko oružje
Rusija opetovano optužuje SAD za proizvodnju biološkog oružja u Ukrajini, no dosad nije pružila valjane dokaze kojima bi takve navode potkrijepila. SAD je na takve izjave odgovorila da bi Rusija mogla pripremati vlastiti biološki ili kemijski napad.
“Oni također sugeriraju da Ukrajina ima biološko i kemijsko oružje u Ukrajini. To je jasan znak da razmišlja o korištenju obje vrste tog oružja”, izjavio je američki predsjednik Joe Biden u ožujku.
Biološko oružje su mikroorganizmi poput antraksa, ricina i botulinum koji se namjerno puštaju kako bi uzrokovali bolest i smrt. Zabranjeni su raznim međunarodnim zakonima i ugovorima.
Rusija je naslijedila dijelove sovjetskog programa biološkog oružja, a State Department je ove godine ocijenio da još uvijek provodi takav program.
Robert Petersen, analitičar u Centru za biosigurnost i biopripremu, napisao je ranije ovog mjeseca da, iako “nema definitivnog dokaza o postojećem programu biološkog oružja”, javne informacije snažno sugeriraju da je Rusija zadržala i modernizirala sovjetski program.
“Najvjerojatnije ruska vojska upravo sada traži oružje koje može preokrenuti tijek rata na bojnom polju u Ukrajini i koje bi se također moglo pokazati korisnim u širem ratu protiv NATO-a”, napisao je.
Kemijsko oružje
Korištenje kemijskog ili biološkog oružja bilo bi relativno lako potvrditi, a stručnjaci vjeruju da bi Rusi mogli pokušati s “lažnim napadom”, pokušavajući prikazati da je Ukrajina napala vlastiti narod u pokušaju da diskreditira Rusiju.
Ben Connable, pomoćni profesor sigurnosnih studija na Sveučilištu Georgetown, napisao je za Atlantic Council da bi ti pokušaji vjerojatno propali.
“Napredni zapadni nadzor, detekcija i forenzika neće dopustiti ruskim oružanim snagama da potajno razmjeste bio-kemijsko oružje”, tvrdi Connable.
On ističe da bi takav napad bio rizičan i za ruske trupe. Glavni oblici kemijskog oružja su nervni otrovi, otrovi za gušenje i otrovi za krv, a svi su namijenjeni ubijanju ili sakaćenju meta, piše The Hill.
Putin je optužen da stoji iza niza kemijskih napada na disidente i bivše ruske špijune koristeći novičok, nervni agens. Nervni otrovi iz skupine novičok relativno su nova vrsta otrova koje su sovjetske vlasti razvile pred kraj hladnog rata. Nijemci su tvrdili da je njime otrovan ruski oporbeni političar Aleksej Navaljni.
Kao i u slučaju biološkog oružja, Rusija je potpisala – i ignorirala – međunarodne konvencije obećavajući da će se riješiti svog kemijskog arsenala.
Matthew Bunn, profesor na harvardskoj školi Kennedy i istraživač za projekt Belfer centra o upravljanju atomom, rekao je da bi Rusija mogla gledati na kemijski napad kao na manje rizičan korak od nuklearnog napada.
Konvencionalno ratovanje
Ruski baraž raketnih napada ovoga mjeseca – na civilne mete, vojne ispostave i energetsku infrastrukturu – pokazao je njihovu sposobnost da eskalira rat i konvencionalnim sredstvima.
Djelomičina mobilizacija pokazuje Putinovu spremnost da poveća ljudstvo pod rizikom od političkog udara kod kuće. Zračni udari nisu imali mnogo uspjeha u zaustavljanju ukrajinskih vojnih napredovanja i osvajanja, otkrivajući tako ograničenja ruskih zračnih snaga.
Ipak, kako je prošlog tjedna objavila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), i projektili uzimaju svoj danak. Ističu da uništavanje kuća, nedostatak pristupa gorivu ili električnoj energiji može postati pitanje života i smrti.
Putin bi također mogao proglasiti opću mobilizaciju koja bi omogućila vojsci da proširi svoj fond potencijalnih ročnika, ali to bi zahtijevalo da Putin proglasi rat, što on uporno izbjegava i rusko djelovanje u Ukrajini naziva “specijalnom vojnom operacijom”.
Uništavanje brana
Nije u pitanju oružje, ali mogao bi biti korak kojim Rusija želi spriječiti napredovanje ukrajinskih ofenzivnih operacija. Branislav Slančev, profesor političkih znanosti na Kalifornijskom sveučilištu u San Diegu, smatra da bi ruske trupe mogle razmišljati o uništavanju brana na rijeci Dnjepar na jugu države.
Plan bi bio uništiti dvije brane uzvodno od brane Dnjeprostroj, najveće na velikoj rijeci, što bi u roku od jednog dana uzrokovalo njezino rušenje.
Profesor Slančev objasnio je da bi to rezultiralo potapanjem cijele lijeve obale Dnjepra nizvodno zbog čega bi Ukrajinci bili prisiljeni evakuirati stotine tisuća ljudi, umjesto da napreduju prema Hersonu. Također, takav bi potez doveo do velikog broja žrtava.
Rusija je već gađala brane prilikom napada na kritičnu infrastrukturu diljem Ukrajine pa su tako prošlog mjeseca pogodili i oštetili branu u Krivom Rogu, rodnom mjestu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Nakon tog napada poplavili su nasipi pri čemu su se ljudi iz više od stotinu domova morali evakuirati.
“Sve što okupatori mogu napraviti jest pokušati posijati paniku, stvoriti izvanrednu situaciju, ostaviti ljude bez svjetla, grijanja, vode i hrane. Mogu li nas slomiti? Nipošto. Hoće li se suočiti s pravednim odgovorom i odmazdom? Definitivno da”, poručio je tada Zelenski.
wpDiscuz
