Za sve rođene u Jugoslaviji, koja je bila ‘neopterećena’ nacionalnim pripadnostima, u matičnim knjigama su roditelji prigodom rođenja djeteta ili naknadnog upisa druge osobe kao obveznu stavku upisivali i nacionalnu pripadnost. U BiH, odnosno u federalnome entitetu se ovo pitanje nastojalo relativizirati pa je nacionalnost postala neobvezna stavka koja se tek naknadno upisuje.
Rezultat je to ‘izjednačavanja’ propisa unutar deset županija koje su donijele vlasti u Federaciji, a koje su u prošlome sazivu prihvatila i oba doma Parlamenta.
Kada danas stupite u matični ured i zatražite isti dokument, rodni list za dijete koje je rođeno 2000. ili pak za one koji su rođeni u vrijeme Jugoslavije, dobivate isti list papira, ali s različitim popunjenim sadržajem.
Nacionalnost je upisana kod osoba rođenih u vrijeme Jugoslavije, no za one rođene u daytonskoj tronacionalnoj BiH, nacionalnosti nema, nego se treba zatražiti naknadni upis, piše Večernji list. To, pak, podrazumijeva proceduru koja zna potrajati mjesec dana, zbog čega brojni građani negoduju jer se do kraja zakomplicirala ova procedura…