NI JEDINSTVA NI SOLIDARNOSTI: Izbjeglice podijelile EU na istočnu i zapadnu Europu

Sastanak ministara vanjskih poslova u Pragu s temom obveznih kvota za prihvat migranata nije urodio pomakom. Češka, Mađarska, Slovačka i Poljska odbijaju plan koji je predstavio predsjednik Europske komisije Juncker ranije ovog tjedna.
Češki ministar Lubomir Zaoralek poručio je kako su oni uvjereni da bi svaka zemlja trebala zadržati kontrolu nad brojem onih koje može prihvatiti.
Najavljuje se izvanredan summit
Njegov njemački kolega tako napušta Prag neobavljena posla i upozorava: ” Najveća europska izbjeglička kriza od Drugog svjetskog rata mogla bi biti najveći izazov za Europsku uniju u njezinoj povijesti”.
Ne postignu li ministri unutarnjih poslova na svom sastanku u ponedjeljak suglasnost oko raspodjele migranata moguć je izvanredni summit čelnika 28 zemalja članica EU-a još ovoga mjeseca, najavio je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.
“U ponedjeljak se na hitnom sastanku okupljaju ministri unutarnjih poslova. S toga sastanka trebat će nam konkretan i pozitivan znak solidarnosti i jedinstva. Iz kontakata koje sam sa zemljama članicama imao posljednjih dana osjećam da smo bliže rješenju na temelju konsenzusa i istinske solidarnosti. Bez takve odluke, morat ću sazvati hitni sastanak Europskog vijeća već u rujnu”, rekao je Tusk u Nikoziji, gdje se nalazi u posjetu Cipru.
Obvezujuće kvote
Europska komisija je u srijedu predložila da obvezujuće kvote za raspodjelu 120.000 azilanata, uglavnom s Bliskog istoka i Afganistana, koje se trenutačno nalaze u Italiji, Grčkoj i Mađarskoj. Uz to treba raspodjeliti još 40.000 izbjeglica što je Komisija predložila još u svibnju.
Riječ je o prijedlogu kojim se želi olakšati teret migrantske krize trima zemljama. Nakon toga, Komisija želi uspostavu trajnog mehanizma koji bi omogućavao da se migranti i izbjeglice koje u Europu dolaze bježeći pred ratom i siromaštvom pravedno i po određenim kriterijima distribuiraju po zemljama članicama.
Te prijedloge podržavaju Njemačka i Francuska ali im se snažno opiru neke članice srednje i istočne Europe, u prvom redu četiri zemlje Višegradske skupine (Mađarska, Češka, Slovačka i Poljska).
Bugarska i Rumunjska ne dijele stajalište Višegradskih zemalja, ali svoj pristanak na neki način uvjetuju time da im se odobri ulazak u schengenski prostor. Europska komisija već nekoliko godina ocjenjuje da te dvije zemlje ispunjavaju sve tehničke uvjete za ulazak u Schengen, ali zapelo je na političkoj razini jer neke zemlje članice ne žele glasovati za to tvrdeći da Sofija i Bukurešt moraju ojačati vladavinu prava, borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Zapadne članice EU-a prigovaraju svojim partnerima iz srednje i istočne Europe da ne pokazuju solidarnost, iako su profitirali od solidarnosti kroz europske strukturne i kohezijske fondove./Media servis/HMS/