Published On: Wed, Aug 21st, 2013

NEŠTO DOBRO OD LOŠIH CESTA: Zbog loše putne komunikacije droga zaobilazi BiH

Podaci Agencije za istrage i zaštitu BiH SIPA pokazuju da najveći dio opojnih droga samo prolazi kroz BiH, koja se pretežno koristi kao tranzitno područje preko kojeg prolaze neke od razrađenih ruta tzv. “balkanskog puta droge”.

Sipa ukazuje da se to posebno odnosi na tzv. teške droge – kokain i heroin.

Prema podacima Agencije, BiH predstavlja tranzitno područje za sve vrsta droga, ali u mnogo manjo

j mjeri nego što su to zemlje u okruženju.

Ipak, područje BiH predstavlja i tržište, odnosno krajnju destinaciju određenog dijela opojnih droga, koje su namijenjene konzumentima u BiH.

Na osnovu uspoređivanja broja osoba i količine zaplijenjenih droga može se reći da je veći problem uključenost državljana BiH u ovu vrstu kriminaliteta, nego što je samo nazočnost opojnih droga u zemlji, tvrde u Sipi.

Prema raspoloživim podacima, veliki broj državljana BiH uključen je u kriminalne radnje, a zloupotrebom opojnih droga, kako na području BiH, tako i na području drugih europskih zemalja.

Prema podacima Kriminalističke službe Austrije, koji su prezentirani 2011. godine na seminaru “Drug Policing Bakan” u razdoblju od 2005. do 2011. godine, na području europskih zemalja zbog ilegalne trgovine opojnim drogama slobode je lišeno ukupno 3.081 osoba.

Gledajući po zemljama čiji su državljani uhićeni, situacija je sljedeća:

Srbija – 867 uhićenih, Turska – 679, BiH – 485 /15,4 posto ukupnog broja/, Makedonija – 364, Hrvatska – 302, Rumunjska – 163, 113 osoba albanske nacionalnosti i Bugarska – 108.

BiH se nalazi na tzv. “balkanskoj ruti“ kretanja heroina iako, prema procjenama, najveći dio “zaobiđe“ BiH zbog loše putne komunikacije i konfiguracije, tako da se vozila, posebno kamioni i autobusi, koji idu iz jugoistočne Azije, uglavnom kreću autoputovima kroz Bugarsku, Srbiju i Hrvatsku.

O količini droge koja se kreće područjima ovih zemalja svjedoče i pljenidbe – najveće pljenidbe heroina svake godine imaju Turska, Bugarska i Srbija, navode u Agenciji za istrage i zaštitu BiH.

S druge strane, u BiH postoje organizirane kriminalne grupe koje vrše neovlašteni promet heroina i sudjeluju u krijumčarenju, ali to ne znači da heroin dolazi na područje BiH.

Kada je riječ o kokainu, put kokaina do područja Europe vodi morskim putem iz Južne Amerike, a europske luke su destinacija brodova koji su natovareni ovim narkotikom, dok se manji dio iz Južne Amerike prebacuje avionima.

BiH nema takve luke, ali se pozicijom nalazi u blizini luka u Hrvatskoj i Crnoj Gori, koje su u mogućnosti prihvatiti velike pošiljke kokaina.

Analizom pojedinih situacija zaključeno je da na području BiH postoje grupe koje se bave krijumčarenjem kokaina, ali se velike količine kokaina deponiraju na području zapadne Europe, tako da u BiH borave osobe koja ostvaruju profit od preprodaje ovog narkotičkog sredstva.

Marihuana je pogodna za proizvodnju na području BiH i plantaže marihuane se pronalaze u skoro svim njenim krajevima. Po količinama pronađenih stabljika vidi se da je riječ o manjim zasadima. Kriminalitet za neovlaštenu proizvodnju tretira se na entitetskim razinama.

Otkriven je i jedan broj laboratorija za proizvodnju marihuane u vještačkim uvjetima, što omogućuje uzgoj stabljika indijske konoplje tijekom cijele godine.

Ipak, najveći dio marihuane na područje svih zemalja Balkana stiže iz Albanije, gdje su najpovoljniji uvjeti za proizvodnju i najniže cijene, tvrde u Sipi.

Najpoznatiji svjetski izvor opijuma i derivata opijuma je Afganistan, odnosno područje jugoistočne Azije, gdje se nalaze najveća polja opijuma i gdje se vrši najveća svjetska prerada. Sa ovih područja heroinom se snabdijeva cijela Europa, posebno zemlje zapadne i sjeverne Europe.

Put krijumčarenja heroina iz Irana ide u više pravaca, a jedan od njih također ide tzv.“balkanskom rutom“ iz pravca Irana i Turske, zatim preko Bugarske i Makedonije, BiH, Srbije i Hrvatske.

SRNA