Published On: Sun, Dec 23rd, 2012

NI 20 GODINA OD RASPADA SFRJ: Bivše YU republike ne znaju gdje su im granice!

Od Piranskog zaljeva do Dunava, od Une do Prevlake, ni dva desetljeća otkako je svatko krenuo svojim putem, bivše republike Titove Jugoslavije ne znaju gdje im se točno protežu granice. Vode se igre bez granica.
Srbija ni danas nema međunarodnim ugovorom defininisane međe s Hrvatskom, Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom. Gdje će se povući crta u Piranskom zaljevu, Zagreb i Ljubljana rješenje traže uz pomoć međunarodnih arbitara, a to će, na kraju, možda biti način da se Hrvatska konačno razgraniči s BiH, Srbijom i Crnom Gorom.
Beograd sa Hrvatskom i BiH vodi pregovore o granicama, a sa Crnom Gorom i Makedonijom razgovori nisu ni počinjali zbog priznavanja neovisnosti Kosova. Povodom određivanja granice na Dunavu s Hrvatskom, kako je rečeno Večernjimnovistima u Ministarstvu vanjskih poslova, Međudržavna diplomatska komisija posljednji put se sastala u Beogradu rujna prošle godine, a od tada hrvatska strana, koja kao domaćin treba da zakaže naredni sastanak, nije inicirala rad Povjerenstva.
Na prethodnim susretima nije se našao zajednički jezik. Srbija ovdje polazi od odluke iz 1945, po kojoj je granica Vojvodine (SR Srbije) prema Hrvatskoj određena Dunavom od mađarske granice do Iloka. Od 1945. do 1991. godine ta granica nije izmijenjena nijednim drugim zakonom.
Hrvatskoj ovo ne odgovara jer je, zbog promjene toka Dunava, oko 10.000 hektara zemljišta koje katastarski pripada Hrvatskoj ostalo na srpski strani. I Srbija na hrvatskoj obali ima svoje zemljište, ali je ono manje – oko 3.000 hektara. Ukoliko međudržavna komisija ne dođe do rješenja, kao opcije preostaju: arbitraža ili odlazak pred Međunarodni sud pravde.
“U slučaju arbitraže strane mogu dogovoriti oko jednog arbitra ili, kao u slučaju Hrvatske i Slovenije oko Piranskog zaljeva, svaka strana izabere po jednog, a da treći arbitar bude neovisni. Drugi put je odlazak pred Međunarodni sud pravde, i to se radi uz dogovor država “, kaže Vladimir Đerić, koji je bio odvjetnik u postupcima pred međunarodnim sudovima, i dodaje da takvi postupci znaju trajati godinama.
Milorad Pupovac, predsjednik vanjskopolitičkog odbora hrvatskog Sabora, kaže za da će za rješavanje pitanja granica biti potrebni susreti vodećih ljudi u vladama ili predsjednika Hrvatske i Srbije.
“S obzirom na to da Srbija i Hrvatska nisu ušle u dublju fazu pregovora, teško je govoriti na koji način će ovo pitanje da se riješi”, kaže Pupovac.
U slučaju razgraničenja BiH i Srbije sporni su dijelovi oko hidrocentrala Zvornik i Bajina Bašta, dio pruge Beograd – Bar koja oko 12 kilometara prelazi preko teritorija BiH, lokacije oko brana a Srbija inzistira da granica ne presijeca vitalne objekte i infrastrukturu, odnosno da oni u cjelini ostanu na teritoriju države čijim su sredstvima izgrađeni. Nastavak rada međudržavne komisije očekuje se uskoro.
Što se tiče Hrvatske, ona bez graničnog dogovora sa Bosnom, teško da će moći izgraditi Pelješki most koji bi riješio problem podijeljenosti hrvatske teritorije na dva dijela. Po nekim viđenjima u BiH, Pelješki most Bosni ugrožava suverenitet na moru, zbog čega se, čak, spominju i tužbe međunarodnim sudovima. Sporna su i dva mala otoka uz poluotok Klek – Veliki i Mali Škoj koja su po ugovoru iz 1999. između Zagreba i Sarajeva pripala BiH, ali ovaj sporazum hrvatski Sabor nije ratificirao.
Dvije države imaju otvoreno pitanje i na kopnu kod Kostajnice, gdje ima primjera da je ljudima kuća u jednoj državi, a vrt u drugoj. Tu su, međutim, vlasti Republike Srpska jasno poručile da na njihovu suglasnost može se računa samo ako granična crta prođe sredinom rijeke Une.
Hrvatska je sa Crnom Gorom 2002. uspostavila privremeni režim na spornoj granici kod Prevlake iu nekoliko navrata se spominjala mogućnost da Međunarodni sud pravde ili Međunarodni sud za pravo mora, arbitriraju oko trajnog rješenja.
“Krpanje” granica bivših republika, neće nužno pogurati ni ulazak Hrvatske u EU srpnja sljedeće godine, jer je Bruxelles na neki način Hrvatskoj već progledao kroz prste, pišu Večernje novosti.
“U načelu, EU ne prihvaća države sa neriješenim pitanjima granica, ali je s Hrvatskom sporazum o pristupanju potpisan iako je ona imala otvorena pitanja sa Slovenijom, Srbijom, BiH i Crnom Gorom. Slovenija je inzistirala da se problem riješi prije ulaska Hrvatske u EU, ali je Hillary Clinton naložila da se ovo pitanje prepusti arbitraži “, kaže Predrag Simić, profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu.
Simić smatra da bi uz obostranu političku volju granica Srbije i Hrvatske na Dunavu mogla da se riješi kompromisno i da se tako izbjegne da jedno otvoreno pitanje između ove dvije zemlje rješavaju odvjetnici.