Džaferović je upravo bio lik zadužen za naturalizaciju Al Qaedinih članova i primanje istih u BH državljanstvo. No Abu Meali iako je imao BH putovnicu u misiju UN-a 2001 nije poslan pod tim imenom. Vrh SDA poslao ga je pod lažnim imenom nekog poginulog Bošnjaka. Kao vojnog atašea pri BH diplomatskoj misiji. Dakle SDA je u BH diplomaciju poslala svjetskog teroristu. Njemu je nadređeni bio Husein Živalj, desna ruka Alije Izetbegovića koja je u SFRBIH već bio osuđen za pokušaj nasilnog rušenja države. Obojica su bila u telefonskim kontaktsima s Muslimanskim bratstvom. Obojica su danas na US crnoj listi jer su odmah nakon rušenja WTC-a pobjegli iz USA i odletjeli u Beč gdje su prema pisanju BH Dana, spalili dokaze o primitiku mudžahedina Al Qaede, pa i samog Bin Ladena u BH državljanstvo.
Osoba koja se kao najčešća spominje u faksimilima Alijine države, koja je predavala zahtjeve za naturalizaciju tih ljudi u BIH sustav bio je upravo Šefik Džaferović.
On se danas govoreći pred kolegama nije ispričao svjetskoj javnosti što su on, SDA i njegove stranačke kolege osramotili bošnjački narod i tijekom najvećeg terorističkog događaja u povijesti svijeta u sklopu BIH misije tamo poslali člana Al Qaede, što su u tom napadu sudjelovala i 4 vojnika ABIH.
Žalosno da ne može biti žalosnije.
I umjesto da ga USA vlasti privedu on je govorio o trećem entitetu i kritizirao Srbe i Hrvate. Amerikance više ne napada. S njima je završio valjda 2001 godine. A kako vidimo i Amerikanci su s njim.
Vijećem sigurnosti ovaj mjesec predsjedava SAD, a predstavnici BiH, Hrvatske i Srbije da prisustvuju sastanku. Nakon što je Schmidt predstavio izvještaj, prisutnima su se obratili veleposlanici zemalja koje su se javile za riječ.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović je na početku svog izlaganja istakao da se naša zemlja nalazi u dubokoj političkoj krizi.
– Naša zemlja je u dobokoj političkoj krizi koja je izazvana zbog sceniostičkih prijetnji i blokiranja institucija.
U periodu od završetka rata u skladu s Daytonom uz podršku međunarodne zajednice ostvarili smo značajan napredak u reformama.
Provedbom Ustava i Daytonskog mirovnog sporazuma formirali smo zajedničke institucije poput vojske, pravosuđa itd. i zahvaljujući tome država je mogla nezavisno funkcionirati. Ove reforme su donijele dobrobit svim građanima u BiH.
U vremenu od 1997. do 2014. godine kada su provođene ove reforme Vijeće sigurnosti je u svojim rezolucijama davalo jasnu podršku BiH. Vlasti entiteta RS prijete da će tranfsormirati državne institucije i preuzeti nadležnosti.
Time se ugrožava teritorijalni integritet i suverenitet BiH. Dozvolite mi da vas upozorim na posljedice ovih secesionističkih postupaka kojim se potkopava Dejtonski mirovni sporzum. Potrebna nam je podrška međunarodne zajednice. Iskustvo implementacije Daytonskog mirovnog sporazuma je pokazalo da je ta podrška uvijek bila uspješna i djelotvorna.
Da bi se stanje u BiH potpuno stabiliziralo potrebno je poništiti sve neustavne odluke NSRS. Potrebno je da se deblokira rad državnih institucija. Vlasti u BiH trebaju se posvetiti reformama s ciljem unapređenja životnog standarda građana i puta BiH ka EU. Institucije BiH su spremne svojih obaveza kada su u pitanju reforme za članstvo u EU.
Hvala EU i NATO-u za posvećenost BiH.
Dodjeljivanje kandidatskog statusa u vezi sa restriktivnim mjerama podrivačima stabilnosti u BiH može osigurati potpunu stabilnost u BiH.
Sva otvorena pitanja trebamo rješavati kroz dijalog i dogovor. BiH podržava regionalnu suradnju. BiH se uz druge države zapadnog Balkana pridružila regionalnom tržištvu u sklopu Berlinskog procesa.
Iako kao država nikoga ne ugrožavamo zabrinuti smo zbog signala iz susjednih država, posebno iz Srbije koja se ubrzano naoružava. Zabrinjava nas i zaštita koju Srbija daje presuđenim radnim zločincima. pred sbrbijanskim pravosuđem se proganju državljani bih koji su je brnaili
Zabrinuti smo i stavom i miješanjem Hrvatske kada su u pitanju izmjene Izbornog zakona u BiH. Zabrinjava nas stav predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića koji podržava treći enttet u BiH. Izborni zakon u Hrvatskoj je njihova unutrašnja stvar mi se u to ne miješamo. Isto tako očekujemo da se Hrvatska ne miješa u Izborni zakon BiH.
Iduću jesen BiH očekuju izbori. Prvi put u proteklih 27 godina dovedeni su u pitanje. Poizvam Vijeće sigurnosti da u studenom produži mandat EUFOR-a. U siječnju ove godine bilo je nekoliko ozbiljnih incidenata a nakon što je povećan broj pripadnika EUFOR-a nije bilo zabrinjavajuće sigurnosne situcije.
Svi akteri u BiH moraju poštivati postojeći zakonski okvir i niko nema pravo da unilateralno ruši postojeća i mukotrpno postignuta rješenja – zaključio je Džaferović.