Published On: Ned, srp 18th, 2021

NESTALA NASELJA U 150 hrvatskih naselja nema žive duše, najviše ih je u PGŽ

Jedno od napuštenih naselja u PGŽ iz serijala “Gradovi duhova” / Foto Zdenko Vukelić

Najveći broj nestalih naselja prema rezultatima popisa iz 2011. nalazi se u Gorskom kotaru, njih tridesetak na području bivše općine Delnice

Nestalih naselja diljem Hrvatske, prema posljednjem popisu stanovništva, ima 150, a najviše ih je na prostoru bivše općine Delnice te u Karlovačkoj i Istarskoj županiji, piše u nedjelju Večernji list.

Budući da se zadnji popis stanovništva provodio 2011., može se pretpostaviti da ih je danas i više. Jer imali smo val iseljavanja, potrese, a i “bijelu kugu” od koje se još nismo izliječili, navodi dnevnik.

Sela nam naočigled propadaju. Sudbinom nestalih naselja bavili su se povjesničarka i leksikografkinja dr. sc. Vlatka Dugački, antropologinja dr. sc. Lana Peternel te povjesničar i arheolog dr. sc. Filip Škiljan, autori monografije “Nestala naselja u Republici Hrvatskoj”.

Nenaseljena naselja, kao i u drugim društvima i zajednicama, složena su društvena pojava i ne nastaju sama od sebe.

Istodobno su prazna jer nitko ne živi u njima, ali su statistički prisutna kao dio negativne statistike i refleksija našega društva. Drugim riječima, Republika Hrvatska desetljećima se prostorno prazni, pojašnjava Dugački.

Najveći broj nestalih naselja prema rezultatima popisa iz 2011. nalazi se u Gorskom kotaru, potom po broju napuštenih naselja slijedi Karlovačka županija, zatim Istarska županija, a onda Požeško-slavonska županija, otkriva.

U Primorsko-goranskoj županiji nestalo je gotovo 50 naselja. Najviše, njih tridesetak, nalazi se na području bivše općine Delnice.

Slijedi Karlovačka županija s dvadesetak napuštenih sela, pa Istarska s 15. U sjevernim županijama, Međimurskoj, Varaždinskoj i Koprivničko-križevačkoj, praznih sela nema.

Popis nenaseljenih mjesta dokaz je razotkrivanja te suočavanja s nezaustavljivim procesom gubitka kulturnih, ekonomskih i društvenih vrijednosti.

Također, kako su pokazala dosadašnja istraživanja i analize, praznina omogućava snažnu polugu za propitivanje odnosa između političkoga sustava, društvenih odnosa, kulturnih i nacionalnih odrednica, ali i ekonomskoga kapitala, zakonodavstva i ljudi, ističe Dugački, donosi Večernji list.

Leave a comment

XHTML: You can use these html tags: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>