MOSTAR – Predsjednik Hrvatske stranke prava (HSP) BiH Zvonko Jurišić kazao je u interviewu za kako ne smatra da će posljednja događanja unutar HSP-a utjecati na biračko tijelo u BiH jer, kako je kazao, ova stranka ima simpatije u hrvatskom narodu.
F: Gospodine Jurišiću, Vašu stranku su u posljednje vrijeme, kako se stječe dojam u javnosti, uzdrmala događanja oko odlaska pojedinih ljudi te formiranje nove stranke. Jeste li ovim izgubili dio biračkoga tijela i kako mislite privući eventualne glasače na izborima koji slijede za manje od godinu dana?
Jurišić: Smatram da HSP ima simpatije u hrvatskom narodu i ne mislim da će izgubiti dio biračkog tijela. Otkako sam predsjednik HSP-a BiH bilo je nekih odlazaka iz ove stranke, možda ne ovako zvučnih i možda nisu u pitanju bila isključenja kao što je to sada, ali što se tiče tih zvučnih imena, trebamo se upitati kako su oni došli na poziciju te svoje zvučnosti. Neki su najavili odlaske, ali manje više su ti ljudi isključeni. Živko Budimir ničim nije zaslužio da bude predsjednik Federacije BiH. Pogledajte njegove izborne rezultate, njegove liste. On je bio 2010. godine voditelj kampanje HSP-a za Hercegovačko-neretvansku županiju i mi smo imali lošiji rezultat nego 2006. godine jer smo tada bili dio vlasti u ovoj županiji. Budimir je u svojoj kampanji potrošio pola, od cijelog iznosa novca koliko je stranka imala na raspolaganju i na kraju jedva smo dobili jedan mandat u ovoj županiji. I onda ga u ovakvim okolnostima nagradimo pozicijom predsjednika Federacije BiH. Umjesto da doista obnaša poziciju predsjednika Federacije i jača kredibilitet i poziciju HSP-a na političkoj sceni, on je jačao i veličao sebe gdje god je mogao, i onda mu je HSP postao prepreka. Nemojte misliti da protiv gospodina Budmira neće biti podnesena optužnica i to s dosta točaka, a i ovih dana on je dio nekih sudskih sporova. Budimir nije bio iskren u HSP-u. On je zalutao u HSP, jer on pripada multietničkim strankama. Mi uvažavamo takve stranke, kod nas i takvi ljudi mogu biti članovi, ali se mi zovemo Hrvatska stranka prava i nećemo se odreći našeg naziva. Što se tiče Josipa Perića i njegova odlaska u Dom naroda, on je kupljen određenim pozicijama u izvršnoj vlasti, gdje su ga podržali SDP i NS Radom za boljitak. Perić nikada nije potpisao pristupnicu HSP, a bio je moj zamjenik i ja se čak smatram zbog toga odgovornim. Na Glavnom stanu sam ponudio svoju ostavku i da se odmah odredi datum izvanrednog sabora na kojemu se ja ne bih kandidirao, međutim moja ostavka nije prihvaćena.
F: Bojite li se, da će odlazak ljudi poput Živka Budimira, Josipa Perića i Vjekoslava Čambera, u značajnoj mjeri negativno utjecati na imidž HSP-a u javnosti BiH?
Jurišić: Apsolutno sam siguran da neće. Biračko tijelo HSP-a BiH ne glasa za ovu stranku zbog pojedinog imena, već zbog Hrvatske stranke prava, koja je povijest hrvatskog naroda, baština i politička kultura hrvatskog naroda. Prema tome, ona će uvijek imati prolaz kod birača,a u kojoj mjeri, ovisi tko je vodi i na koji način. Smatram kako će zapravo svojim odlaskom oni biti na neki način kažnjeni jer ti ljudi su kroz HSP dobili najviše pozicije koje se mogu dobiti u ovoj državi i to više nikada neće dobiti.
F: Iz HSP je do sada, čini se, proisteklo oko 5-6 novih stranaka koje za sebe drže kako su upravo one sljedbenice Starčevićeve pravaške ideje. Postoji li ikakva šansa o ujedinjenju nekih od ovih pravaških stranaka s Vašom strankom?
Jurišić: Izborom za predsjednika HSP-a 2004. godine krenuo sam u aktivnosti oko objedinjavanja pravaške političke scene u BiH i djelomično sam u tome uspio. Činjenica je kako ovoliki broj stranaka stvara zabunu kod biračkog tijela kada su u pitanju izbori. Kada je to u pitanju, do sada su nama i iz HDZ-a stvarane pomalo takve stranke, da ne kažem financirane, a sve kako bi se napravila zabuna kod birača. Sve te stranke zapravo sigurno baštine ideju Ante Starčevića i ja ću pokušati za sljedeće izbore objediniti kompletnu pravašku scenu, da iziđemo na izbore, kako bismo eventualno došlo do nekog velikog objedinjena nakon samih izbora.
F: Gospodin Budimir je izjavio da je otvoren za suradnju sa svim strankama, jeste li Vi otvoreni za suranju sa Strankom pravde i povjerenja?
Jurišić: Teško mi je o tome govoriti u ovom trenutku, ali u svakom slučaju nekakva suradnja, sada prije izbora, ne dolazi u obzir. Za neku suradnju nakon izbora to ćemo tek vidjeti, ovisi o okolnostima. Politika koju zagovara g. Budimir je apsolutno neprihvatljiva HSP-u jer mi imamo jednu sasvim drugu politiku. Gospodin Budimir je imao priliku provesti politiku HSP-a s pozicije na kojoj i danas jeste. Ovolike nekakve afere koje se događaju oko njega i nisu baš slučajne. Za neke znam i ja osobno…
F: Kada je formirana tzv. Platforma, izjavili ste kako ćete u njoj ostati samo ako ne bude preglasavanja hrvatskih predstavnika u Vladi Federacije BiH. Nažalost to se često događalo, ali Vaši kadrovi nisu napustili tu Vladu. Vaš komentar?
Jurišić: Mi smo svjesni činjenice da u Vladi Federacije BiH sada imamo, barem što se tiče HSP-a, jedno zamagljeno stanje. Ante Krajina je rekao kako je on ministar Josipa Perića, a Periću je kupljen mandat u Domu naroda jer je izabran rukama NS Radom za boljitak i SDP-a i njegova ‘ruka’ nije presudna za donošenje odluka. Vjekoslav Čamber, koji ‘vaga’, gdje će, što će i kako će čini mi se postaje sve svjesniji same pozicije kao ministra. Stoga, mi u HSP-u postavljamo pitanje: postoji li u Vladi Federacije još uvijek ikakav legitimitet Hrvata. Ne mislim kroz imena Krajine i Čambera, nego kada je u pitanju politička stranka. Nije nitko dao zapravo nekome da napusti stranku, da ode iz stranke. Nemojte misliti da će taj za to biti nagrađen jer to će ljudi shvatiti sasvim drukčije, odnosno da se ‘dokopao pozicije, a onda ostavio stranku’. Zbog svega toga nisam siguran da se i oni ugodno osjećaju u takvoj Vladi. U prvih 15 mjeseci odluke u Vladi Federacije BiH donošene su jednoglasno, međutim nakon toga sve je postalo drukčije, ovisno od toga koliki je čiji interes.
F: Po Vašem mišljenju tko snosi najveću krivicu za nepostizanje dogovora oko ove presude u slučaju Sejdić-Finci. Jesu li to bošnjačke, srpske ili stranke s hrvatskim predzankom i što biste Vi, kao predsjednik jedne od stranaka s nacionalnim predznakom, poručili čelnicima ostalih stranaka, odnosno, postoji li mogućnost neke nove ‘kreševske deklaracije’?
Jurišić: Kreševska deklaracija bio je jedan zaista temeljan, vrijedan i kvalitetan dokument i žao mi je što se to napustilo. HDZ BiH je kao najjača stranka uvijek to zlouporabljivao i oni su na takav način promovirali sebe. Nisu dali za pravo bilo kome da može nešto predložiti ili kvalitetno uraditi sam ili zajedno s njima. Po mom mišljenju nije moguće napraviti nekakav novi dokument, ili barem ne s ovakvim sastavom vodstva stranaka s hrvatskim predznakom jer nema tu dovoljno povjerenja. Ako vi surađujete, a vaša je intencija da mene uništite, onda tu nema partnerskih odnosa, ili su ti odnosi da uvijek mora biti kako ja kažem, ali uvijek kako ja kažem, i zato ćete vi tu dobiti nešto sitno. Možemo nešto definirati, ali da ponovno donesemo onakav dokument, to je teško. Ipak, moram kazati da mi nismo neprijatelji, iako smo politički suparnici, mi surađujemo, ali o nekim stvarima imamo različita mišljenja.
F: Pitanje Mostara aktualno je već dulje vrijeme. To je jedina lokalna zajednica u kojoj nisu održani lokalni izbori, nema Gradskog vijeća, traju svađe bošnjačkih i hrvatskih stranaka oko nekih pozicija. Gdje Vi vidite izlaz, i može li i kada bi po Vama moglo doći do promjene nametnutog Statuta, a samime time i Izbornog zakona kada je u pitanju Grad Mostar?
Jurišić: Smatram da je hrvatska politika, u bližoj povijesti, recimo od hrvatske samouprave, napravila nekoliko strateških pogrešaka za Hrvate u BiH i onda smo kao takvi izgubili i partnere u političkim opcijama u BiH, ali i partnere kada je u pitanju međunarodna zajednica. I to sve zbog naše nevjerodostojnosti ili naših pokušaja da ćemo mi nešto kao nekoga prevariti; kao da idemo nešto potpisati, ali to što potpišemo od toga neće ništa biti, mi ćemo to izigrati. Smatram da je to bila jedna nevjerodostojna hrvatska politika u BiH i danas zbog toga imamo posljedice i kada je u pitanju Mostar. Na sreću pokrenuta je ocijena ustavnosti izbora u Gradu Mostaru jer potrebno je promjeniti izborni zakon kako bi se ovaj grad uredio i sada je za to šansa. Kada su u pitanju mediji, mi cijelo vrijeme pričamo o potrebi TV kanala na hrvatskom jeziku. Hercegovačka televizija se ugasila. Nije ju ugasio OHR, nije ju ugasio ni Zvonko Jurišić niti HSP. Mi dok smo bili u vlasti ona je radila, a čim mi nismo dio te vlasti ona se ugasila. Nju su trebale održavati županije s hrvatskom većinom. U svakom slučaju danas je nema i ne možemo nikoga za to okriviti i onda nas tako i međunarodna zajednica tretira. Vi imate dakle televiziju, a vi ste je ugasili, umjesto da ste učinili sve da je zadržite.
F: Gospodarstva u BiH gotovo da i nema, a i ono malo što postoji, kao da netko želi uništiti, konkretno slučaj poduzeća Aluminij. Gdje Vi vidite šansu za privlačenje inozemnog kapitala i zadržavanja mladih školovanih ljudi u BiH, koji vrlo teško ili gotovo nikako dolaze do zaposlenja?
Jurišić: Veliki dio energije troši se na ustavno ustrojstvo BiH, a vrlo mali segment politike se bavi upravo gospodarskim i ekonomskim razvojem BiH, a to može biti pogubno za našu zemlju i sve ovo što eventualno radimo. Bojim se da nećemo imati za koga raditi jer nam svaki dan odlazi veliki broj ljudi. I samim ulaskom Hrvatske u EU oni koji imaju dvojno državljanstvo imaju mogućnost tražiti zaposlenje u EU, a takvih je već nemali broj. Uvijek su ljudi odlazili za poslom, ali to nije rješenje; rješenje je da mi uredimo BiH. Evo samo jedan primjer oko registriranja tvrtke. Kod nas je nemoguće doći na jedno mjesto i tu dobiti sve potrebno za registriranje, nego morate hodati danima, tjednima, mjesecima po raznoraznim institucijama i još vam nitko ne garantira za sigurnost vaših ulaganja. Nije mi jasno da se evo barem to ne može urediti. Politika stvara ambijent i mi moramo ljudima taj ambijent stvoriti jer ovo što sada radimo bojim se da nećemo imati kome raditi i da će nam ljudi otići. Svakako, to ne može samo jedan segment rješavati već se svi moraju uključiti.
F: Korupcija i kriminal rak rana su BiH društva. Prema anketi koju je provela agencija za javno mišljenje Gallup, 90 posto građana BiH, drži kako su političari koji vode ovu zemlju, korumpirani, te nas svrstava uz sami vrh afričkih zemalja. Vaš komentar?
Jurišić: Političari jesu korumpirani, u kriminalu su i to veliki dio njih. Imao sam zaista čvrstu vjeru da je politika jedan odgovoran i častan posao i da je to posao koji ljudi rade za dobrobit zajednice. Kod nas je to sasvim suprotno. Ako je netko ministar ili zastupnik i on se boji za svoju egzistenciju kada mu prestane mandat, pa gdje smo mi to onda došli. Kod nas se politikom i raznoraznim visokim dužnostima ljudi bave radi čiste egzistencije, što nema nigdje u ozbiljnim zemljama. I onda zbog toga, oni u svom mandatu, umjesto da gledaju na dobrobit zajednice i države, gledaju sebe. Kako se obogatiti, okoristi, nekome nešto završiti itd.
F: Siromaštvo, nezaposlenost, male mirovine, nepovjerenje na svakom koraku, svakodnevnica su života u BiH. Kako ljudima dati optimizam, i vidite li Vi bolje dane za BiH?
Jurišić: Mi u BiH moramo biti svjesni činjenice da ne možemo u ovoj zemlji razvijati neke industrije koje imaju druge zemlje nego moramo sagledati što su potencijali BiH. Cijelo vrijeme zapravo slušam priče kako je naš potencijal energetika, pa se pitam, je li u zadnjih pet godina igdje izgrađeno postrtojenje za barem jedan megavat električne energije? Nije. Moramo odlučnije pristupiti tim problemima, zadati rokove, točno znati što hoćemo, tko je odgovoran za provođenje i što su sankcije ukoliko se to ne provede. Dok ne bude odgovornosti, stalno ćemo biti u problemima. Kada je u pitanju siromaštvo, smatram da sami građani moraju imati više povjerenja prema BiH, odnosno prema našim proizvodima kako bi samim time zadržali nekome radno mjesto. Potrebno je smanjiti uvoz i sagledati koje su mogućnosti i potencijali BiH, a oni su uistinu veliki.
Fena
Budući da je Jurušić javno priznao da je znao za neke Budimirove afere osobno, postavlja se pitanje jel počinio kazneno djelo članaka 345. Kaznenog zakona Federacije BiH neprijavljivanja kaznenog djela ili počinitelja, za čije počinitelje zakon propisuje slijedeće:
Članak 345.
Neprijavljivanje kaznenog djela ili počinitelja
(1) Tko zna za počinitelja kaznenog djela za koje se može izreći kazna dugotrajnog zatvora,
ili tko samo zna da je takvo djelo počinjeno, pa to ne prijavi, iako od takve prijave ovisi
pravodobno otkrivanje počinitelja ili kaznenog djela,
kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se službena ili odgovorna osoba koja ne
prijavi kazneno djelo za koje je saznala u obavljanju svoje dužnosti, ako se za to kazneno
djelo može izreći kazna zatvora pet godina zatvora ili teža kazna.
poskok.info