Published On: Sat, Oct 5th, 2013

NASLJEDNIK DINASTIJE IZETBEGOVIĆ NA ČELU SDA: Izetbegović mali radikalizirat će političku scenu?

Čim je predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić zbog teške bolesti prebačen na liječenje u Njemačku, njegov zamjenik Bakir Izetbegović objavio je da preuzima vodstvo u stranci koju je osnovao njegov otac i dugogodišnji lider Bošnjaka u BiH Alija Izetbegović.

Tihić je u BiH na glasu kao pomirljiv i konstruktivan političar, dok nasljednik dinastije Izetbegović ima drugačiju reputaciju, mnogo radikalniju pa se promatrači pitaju znači li vrlo izgledna promjena na čelu jedne od dviju bošnjačkih stranaka i radikalizaciju scene u BiH, gdje se već gotovo dva desetljeća narodi i njihovi političari ne mogu dogovoriti o osnovnoj strukturi države koja bi osigurala ravnopravan tretman svima.

– Tihićev odlazak gubitak je za političku scenu u BiH, on je tolerantan političar, spreman za razgovor, među najkonstruktivnijima u politici. U sadašnjoj situaciji pokušavao se približiti Hrvatima i naći konstruktivno rješenje – kazao je analitičar Nino Raspudić.

Pritisak iz Bruxellesa

Za 62-godišnjeg Tihića promatrači kažu da je pomirljiv i lišen bahatosti, što povezuju s krajem iz kojeg potječe, iz Bosanskog Šamca u Bosanskoj Posavini. Ističe se da je Tihić, koji je preživio mučenja u pet srbijanskih logora u vrijeme rata, okrenut prema Europi i otvoren za multietničnost. S druge strane, za 57-godišnjeg Bakira kaže se da je puno tvrđi i da bi stranka imala znatno radikalnije vodstvo. Izetbegović se razvijao u očevoj sjeni, moguće je možda da tek izbijanjem na čelno mjesto dođu do izražaja njegove prave nakane, a ima promatrača koji su uvjereni da bi trebao prepustiti čelno mjesto u stranci nekom drugom. Osim toga, očekuje dio promatrača u BiH, pritisak iz Bruxellesa mogao bi biti sve jači i presuditi u tome da se konačno riješi pitanje političkog predstavništva Hrvata u BiH, pa bi u toj situaciji bilo svejedno tko je na čelu delegacije.

Je li čudo poput dogovora između Srba i kosovskih Albanaca postignutoga u Bruxellesu moguće i za BiH? Bit će to jasnije za tjedan dana, kad se nastavlja iduća runda bruxelleskih pregovora između političkih predstavnika koji djeluju unutar jedne države. Hannes Swoboda, šef socijalista u Europskom parlamentu, kaže kako je vrijeme da se i unutar jedne države, kao što je BiH, nađu rješenja ako su se mogli dogovoriti Srbija i Kosovo. Raspudić kaže da opet od svega neće biti ništa, ali promatrači u BiH navode kako je ovaj put bilo tvrđeg pritiska na političare da se dogovore, a slikovito to opisuju kao “zavrtanje ruku”. No pitanje je hoće li bruxelleski pritisak riješiti situaciju koja se redovito ponavlja, pa i sada, da dvije bošnjačke stranke, SDA i SDP, kritiziraju jedna drugu ako onda druga postigne neki dogovor.

Zaustavljena podjela

I sada je tako. HDZ i SDA postigli su dogovor prema kojem bi se Federacija podijelila na dva izborna područja tako da se osigura da Hrvati biraju svoga predstavnika. Međutim, SDP se tome protivi, a Zlatko Lagumdžija, koji je i lansirao Hrvata za kojeg su glasovali Bošnjaci, kaže da je time zaustavljena daljnja podjela BiH.