Published On: Sri, stu 13th, 2019

NAŠ NAJVEĆI SIN I NAJVEĆI SVEĆENIK: Dobro je da ga Papa nije slao u Bosnu. Fratrizani bi ga izručili Osmanlijama. Ovako je postao svjetska faca

Ruđer ( Josip ) Bošković, rođen je 18. svibnja ( 1711. ) u Dubrovniku. Otac mu se zvao Nikola a majka Paola ( rođ. Bettera). Potjecao je iz obitelji sa devetero djece. Gledajući na očevu lozu, njegovo podrijetlo vuče korijene iz Hercegovine. ( svi preci su bili Hrvati i katolici ).

Bio je Hrvat, iako ga neki smatraju talijanom, pa čak i francuzom. Školovanje je započeo u Dubrovniku na “ Collegium Ragusinum “ te ga je nastavio u isusovačkom zavodu “ Collegium Romanum “ u Rimu. Studirao je retoriku ( 1727. -1729. ) filozofiju ( 1729. -1732. ) i teologiju ( 1738. – 1741. )

Predavao je matematiku na spomenutome “ Collegium Romanum “ te je katedru matematike preuzeo ( 1760. ).

Na svjetskoj razini, istaknuo se kao fizičar, astronom, geodet ,matematičar.

Bio je čak i diplomata, te se je usput bavio i poezijom.

Možda manji broj ljudi zna, da je Ruđer uz sve to bio i Isusovac, svećenik Katoličke Crkve !

Za svećenika je zaređen ( 1744. ).

Bartol Kašić je za svećenika zaređen 1606. Nakon toga bio je ispovjednik u bazilici sv. Petra u Rimu. Od 1609. do 1612. boravio je u Dubrovniku i 1612/13. prerušen u trgovca bio je u misionarskom pohodu u zemljama pod Osmanlijama: BosniSrbiji i istočnoj Slavoniji (ValpovoOsijekVukovar) o čemu je izvijestio papu. U svome izvješću godine 1613. Bartol piše papi Pavlu V. (1605-1621(sad):

“Ako Vaša Svetost ne poduzme koje učinkovito sredstvo s bosanskim fratrima da ne priječe (zaustavljaju) osobe koje je Vaša Svetost poslala, (misionare) nitko neće moći biti siguran da ga oni ne predaju u ruke Turcima uz uobičajene i neuobičajene kletve. (Franjevci bi izručivali papinske misionare Turcima u ropstvo, uz klevetu na njih da su špijuni i neprijetalji sustava)

 

Prvi znanstveni rad iz astronomije, bio mu je “ De maculis solaribus “ ( O sunčevim pjegama ).

Pisao je i o zagonetnom oskulatornom krugu, živoj sili i kometima, izveo je jednadžbu šestoga stupnja za kretanje kometa, spominjao je brzinu svjetlosti. Izraz “ polarna svjetlost “ također mu nije bio stran. Izumitelj je kružnog mikrometra, te vitrometra.

Fascinantno je njegovo otkriće, tj. na na temelju tri opažanja sunčevih pjega, odredio je rotaciju i promjer samog sunca!

Vrlo zanimljivi zaključci na području Boškovićeve atomistike, otkriveni su i potvrđeni, tek u 20. Stoljeću. Sam francuz “ mislilac “ poznati Voltaire, pisao mu je pisma ispunjena poštovanjem. Bošković je poznavao i Newtonova djela. Može se smatrati praocem matematičkog temelja teorije determinističkog kaosa. Čak se na neki način može nazvati pretečom Einsteinove teorije relativnosti.

Zalagao se za poznati Kopernikov sustav, bio je vrlo ugledan čovjek u svome vremenu. Radio je u instituciji zvanoj astronomski opservatorij Brera ( osnivač je zvjezdarnice u Breri ) na sveučilištu u Paviji, bio je i na poznatome papinskome sveučilištu Gregoriani ( Rim ).

Prethodnik je ozbiljne atomske teorije. Njegov vrlo upečatljiv portret, napravio je Robert Edge Pine ( 1760. ) u Londonu. Njegova filozofska promišljanja i danas su itekako korisna. Sljedeće ( 1761. ) Britansko kraljevsko društvo, poslalo ga je u Carigrad, da bi tamo promatrao prolaz planeta Venere ispred Sunčevog diska.

Bio je član Ruske akademije znanosti u samom Sankt – Petersburgu.

Imenovan je i ravnateljem optike za mornaricu, od same Francuske države ( 1773. ) te je dobio i francusko državljanstvo. Vrlo je vrijedna činjenica da je Ruđer napravio plan popravka apsida i kupola crkve sv. Petra u Rimu.

Slične probleme, rješavao je i na katedrali u Milanu, te na samoj carskoj Knjižnici Beča.

Papa Benedikt XIV. povjerio je Boškoviću, zajedno sa isusovcem Christopherom Maireom, mjerenje meridijanskih stupnjeva između Rima i Riminija i izradu karte Papinske države.

Imao je i svoje teorije o pomrčini sunca i mjeseca.

Istraživao je mjesto ruševine stare, gotovo legendarne, mitske Troje, te je istinito procjenio da se ona nalazila dublje u unutrašnjosti male Azije, što su kasnija iskapanja H. Schliemanna i potvrdila.

Boškovićev model atoma, jest uzrok kasnijeg Bohrovog modela atoma.

Među prvima je zaključio da je novootkriveni Uran, zapravo novootkriveni planet.

Na neki način, Bošković je bio znanstveni vizionar 20. stoljeća.

Imao je ideju da se cjelokupna stvarnost protumači na osnovi samo jednog zakona.

Nobelovac i fizičar Werner Heisenberg, jako ga je cijenio.

U Zagrebu je već ( 1950. ) osnovan institut za istraživanja na području atomske fizike, koji je kasnije nazvan po Ruđeru Boškoviću.

Tome je pomogao hrvatski fizičar Ivan Supek.

Čak i krater na mjesecu, dobio je njegovo ime.

Umro je ( 13. veljače 1787. )

U Milanu, na području današnje Italije.

Pokopan je u crkvi st. Maria Podone.

guest
14.7K Komentari
Najstariji
Najnoviji Most Voted
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare