Ako mislite da govorite “čist” hrvatski ili srpski, razmislite još jednom. Riječ “krompir” na vašem tanjuru, “šrafciger” u ladici i “švorc” u vašem džepu nisu vaše, već su vam podvaljene kroz austrougarsku dominaciju.
Prvi rječnik germanizama i austrijacizama u BiH, koji je predstavio Nedad Memić, sadrži čak 1.100 riječi njemačkog i austrijskog porijekla. Zvuči kao obična lingvistička studija, ali zapravo otkriva duboku jezičnu kolonizaciju koja traje i danas.
KAKO SU NAM GERMANIZMI NAMETNUTI?
Tijekom austrougarske okupacije, s vojskom i birokracijom došle su i riječi koje su lokalni stanovnici nesvjesno preuzeli. Ali ne samo tada – germanizmi su već postojali u dijelovima Hrvatske, Slavonije i Vojvodine pod Habsburškom vlašću, pa su u BiH doslovno uvezeni zajedno s novim gospodarima.
Riječi su se infiltrirale u svakodnevni govor, postale su dio identiteta, ali nisu nastale prirodno – bile su posljedica kolonijalne politike. Nametnute su da zamijene postojeće. Dakle nisu posuđenice kako to voli reći Nenad Memić u svom doktoratu.
KOJE SU NAJPOZNATIJE NAMETNUTE RIJEČI?
🔹 Ganjak (hodnik) – dolazi od njemačkog Gang
🔹 Šljaka (rad, posao) – od Schlacke
🔹 Krompir – iz dijalekta Grombirn
🔹 Švorc (bez novca) – iz austrijskog schwarz (crn)
🔹 Šrafciger (odvijač) – od Schraubenzieher
🔹 Šnajder (krojač) – od Schneider
🔹 Sajla (uže) – od Seil
Danas nam govore da su to “naše riječi”. Jesu li?
ZAŠTO JE OVO BITNO?
Danas je engleski preuzeo ulogu jezika kolonizacije, ali njemački utjecaj još nije nestao. Kako objašnjava Memić, riječi poput puč i hohštapler nemaju adekvatnu zamjenu, jer su dovoljno dugo u jeziku da ih se ne propituje.
Ali treba ih propitati. Jer, kao i svaka kolonizacija, ni ova nije bila samo ekonomska i politička – bila je jezična i kulturna.
Danas, dok se Beč i Berlin postavljaju kao moralni arbitri Balkana, možda je vrijeme da ih podsjetimo na to koliko duboko su ušli u naš jezik – i koliko dugo nas uče kako da govorimo.
U srpskohrvatskom jeziku najviše je posuđenica iz sljedećih jezika:
1️⃣ Turski – zbog osmanske vlasti (15.-19. stoljeće)
2️⃣ Njemački – zbog austrougarskog utjecaja (19.-20. stoljeće)
3️⃣ Talijanski – zbog venecijanske i dalmatinske trgovine (srednji vijek – 19. stoljeće)
4️⃣ Mađarski – zbog utjecaja Ugarske na sjeverne krajeve (do 1918.)
5️⃣ Francuski – kroz kulturološki i vojni utjecaj (18.-20. stoljeće)
6️⃣ Engleski – kroz modernu globalizaciju i tehnologiju
1️⃣ TURCIZMI (OSMANSKO NASLJEĐE)
Turske riječi su prisutne u svakodnevnom govoru, osobito u BiH, Srbiji i Crnoj Gori, ali i u dijalektima Hrvatske.
🔹 Hrana i piće: 👉 burek, ćevap, đuveč, kefir, kajsija, sarma, đulbastija
🔹 Odjeća i obuća:
👉 čaršaf, papuče, jelek, feredža, čizma, dimije
🔹 Kuća i namještaj:
👉 avlija, čardak, pendžer, dušek, sećija, jastuk
🔹 Društveni položaj i vlast:
👉 beg, aga, paša, vezir, kadija, ćehaja
🔹 Običaji i društvo:
👉 sevdah, iftar, tevabija, tevhid, šerbet, hak
🔹 Vojni izrazi:
👉 četa, tabija, juriš, bataljon, atentat
🔹 Vjerski izrazi:
👉 džamija, imam, muezin, muftija, vaz, harem
🔹 Psovke i izrazi ljutnje:
👉 belaj, halal, harač, merhamet, zevzek, šejtan
2️⃣ GERMANIZMI (AUSTROUGARSKI UTJECAJ)
Germanizmi su najviše prisutni u Hrvatskoj, Vojvodini i Bosni, gdje je austrijski utjecaj bio najjači.
🔹 Administracija i birokracija:
👉 cajger (sat), šnajder (krojač), štreber (učenik), štela (veza)
🔹 Transport i mehanika:
👉 šraufciger (odvijač), šnajper (snajper), cilinder (cilindar)
🔹 Domaćinstvo i hrana:
👉 krompir (krumpir), kajzerica (pecivo), šnicla (meso)
🔹 Financije i trgovina:
👉 šalter (pult), kredit, konto, bilans, račun
🔹 Građevinarstvo i industrija:
👉 firanga (zavjesa), šalung (oplata), šraf (vijak)
🔹 Vojna terminologija:
👉 marširati, komanda, pukovnik, štab
3️⃣ ITALIZMI (VENECIJANSKI UTJECAJ)
Talijanski utjecaj je prisutan uglavnom na obali i u Dalmaciji, ali i u nekim starim administrativnim pojmovima.
🔹 Pomorstvo i trgovina:
👉 barka, gondola, mandrač, škver, fortica
🔹 Hrana:
👉 pašta, brodet, rižot, grancigula, pančeta
🔹 Odjeća i izgled:
👉 baloner, frizura, šminka, kostim
🔹 Glazba i kultura:
👉 arija, serenada, freska, sonata
4️⃣ MAĐARIZMI (UTJECAJ UGARSKE)
Mađarske riječi su uglavnom u upotrebi u Vojvodini, Slavoniji i Baranji.
🔹 Hrana i piće:
👉 paprika, čik (opušak), tokaj, gulaš
🔹 Društvo i administracija:
👉 birtija, fiškal (odvjetnik), kapara, kirija
🔹 Nazivi zanimanja:
👉 šuster (obućar), činovnik (službenik), ložač (vatrogasac)
5️⃣ FRANCUSKI UTJECAJ
Francuske riječi dolaze kroz vojni utjecaj Napoleona i kasniju kulturološku hegemoniju.
🔹 Moda i luksuz:
👉 parfem, kostim, frizura, maneken, šanel
🔹 Administracija:
👉 dokument, revolucija, delegacija, sekretar
🔹 Vojna terminologija:
👉 garnizon, maršal, kapitulacija, oficir
🔹 Društveni odnosi:
👉 šansona, avangarda, bonton, konkubina
6️⃣ ANGLICIZMI (MODERNA GLOBALIZACIJA)
Engleske riječi preplavile su jezik kroz internet, pop-kulturu i tehnologiju.
🔹 Tehnologija:
👉 kompjuter, internet, smartfon, vaj-faj
🔹 Sport i zabava:
👉 tenis, golf, džoging, fudbal
🔹 Posao i ekonomija:
👉 biznis, marketing, menadžer, startap
🔹 Slang i pop-kultura:
👉 cool, selfie, influencer, cancel culture
Ako bismo poredali najviše nametnutih riječi, onda bi poredak bio:
1️⃣ Turski (Osmansko carstvo) – dominira u svakodnevnom govoru, hrani, običajima i administraciji.
2️⃣ Njemački (Austrougarska) – dominira u tehničkim i birokratskim izrazima.
3️⃣ Talijanski (Venecija) – najviše utjecaja na primorju, gastronomiji i glazbi.
4️⃣ Mađarski (Ugarska vlast) – ostaci u Slavoniji, Vojvodini i administraciji.
5️⃣ Francuski (Napoleon i kultura) – utjecaj na modu, vojsku i diplomaciju.
6️⃣ Engleski (Globalizacija) – dominira u novim tehnologijama, ekonomiji i pop-kulturi.
I dok se danas zgražamo nad anglicizmima, prije 150 godina turcizmi i germanizmi su bili ono što je danas engleski. Ipak, neki su opstali i postali neizostavni dio jezika.
👉 Koji ti je omiljeni nametnuti izraz?
wpDiscuz
