Posljednji podaci o stanju katoličkih župa u BiH, a riječ je o podacima objavljenim nakon posvećenja kuća početkom prošle godine, pokazali su da se trend nestajanja Hrvata – katolika iz BiH iz godine u godinu nastavlja. Hrvati odlaze.
Važno je podsjetiti na podatke koji su objavljeni u monografiji “Stanje katoličkih župa u BiH” prema kojima je od njih 835 tisuća, koliko ih je u BiH živjelo uoči rata, danas ostalo tek nešto više od 440 tisuća. Pri tom je prava katastrofa zadesila katolike koji su živjeli na području današnje Republike Srpske, jer ih je s toga teritorija nestalo čak 92 posto, dok u Federaciji BiH katolika je manje za 34 posto. Posebice zabrinjava podatak da je, unatoč ratu, katolika u BiH, koji su uglavnom Hrvati, bilo više 2001. nego deset godina kasnije. Prije nekoliko dana kardinal Vinko Puljić ponovno je istaknuo problem smanjenja broja Hrvata – katolika iz BiH. Cijeli jedan narod je nestao pred očima svijeta. Naime, prema crkvenim statistikama, krajem 2007. i početkom 2008. prigodom blagoslova obitelji u BiH je bilo 465.000 Hrvata – katolika. Broj katolika krajem 2008. i početkom 2009. godine iznosio je 459.102, dok je početkom 2010. u BiH živjelo 454.921 Hrvata – katolika. Prema posljednjim podacima objavljenim početkom prošle godine, u biskupijama čija su sjedišta u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci i Trebinju na kraju 2011. bilo je ukupno 443.084 Hrvata – katolika. Kada je u pitanju Sarajevska županija, prema statistikama iz 1991. živjelo je 34.741 Hrvata – katolika, a prema posljednjim statistikama, trenutno živi 16.793. Međutim, ovo nije podatak koji se odnosi na blagoslov obitelji. Naime, početkom prošle godine, prema crkvenim podacima, riječ je o 12.200 Hrvata – katolika. U Vrhbosanskoj nadbiskupiji drže kako uz taj broj treba dodati još oko 3500 Hrvata koji nisu vjernici te katolike koji se ne izjašnjavaju kao Hrvati. No, evidentno je da se broj Hrvata – katolika u glavnom gradu tijekom i nakon rata prepolovio.
Manjina je ugrožena
Ivo Tomašević, tajnik Biskupske konferencije BiH, pak ističe kako su u BiH ugroženi svi oni koji žive kao manjina u odnosu na većinu, bez obzira o kojem je prostoru je riječ. S druge strane, on ističe kako je općenito došlo do pada nataliteta u BiH, a to najviše pogađa Hrvate. Što se pak tiče statističkih podatka vezanih uz broj katolika u tri biskupije, najveći pad u odnosu na godinu dana ranije ima Banjolučka biskupija koja, uz današnja većinska područja u RS-u, uključuje i dio Hercegbosanske županije i općinu Livno. Tamo je 710 Hrvata – katolika manje po popisu s kraja 2011. godine. Naime, Banjolučka biskupija je imala 35.924 na kraju 2010., a dvije godine ranije 36.513 katolika. U odnosu na godinu dana ranije najveći porast svećenici su zabilježili u Vrhbosanskoj nadbiskupiji u kojoj je na kraju 2011. bilo 195.522, a krajem 2010. 194.812 katolika. U odnosu na tu biskupiju, gdje se bilježi porast od 710 osoba, u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji se bilježi također pozitivni trend prema ovim podacima. Prema popisu misijskih kolektiva iz mjesečnika “Crkva na kamenu” na kraju 2011. bilo je 190.861 Hrvata – katolika, a godinu dana ranije 190.730. Radi se o porastu od 131 katolika.
VL
REAKCIJA:
Zašto BiH izdanje Večernjaka širi laži, katastrofalne naslove i defetizam – pismo ogorčenog čitatelja (upućeno redakciji) nakon jučerašnjeg članka o broju Hrvata u BiH.
Poštovani,
izražavam žustro negodovanje zbog vašeg članka iz današnjeg broja s naslovom “Broj Hrvata-katolika u BIH opasno se smanjuje”
Čitajući samo naslov i podnaslove stječe se potpuno krivi dojam u odnosu na činjenice koje se spominju u tekstu. Na stranu što podaci nisu aktualni, nego su reciklirani s obzirom da je ove podatke RKC objavila još prije godinu dana, a nove podatke za prošlu godinu tek treba objaviti, činjenice koje se navode u tekstu nemaju veze s onime što se može isčitati iz naslova ili podnaslova. Ako je broj vjernika RKC-a u cjelini u 2011. veći nego u 2010. godini, kako to dovodite u vezu s naslovom teksta “broj Hrvata- katolika u BIH opasno se smanjuje”? Nisam diplomirao, niti doktorirao matematiku, ali imam dovoljna znanja da zaključim kako povećanje broja katolika zapravo ne znači opasno nestajanje. Istina je da se broj katolika neznatno povećao, ali u današnje vrijeme i s obzirom na demografske procese u svim okolnim državama i stagnacija je uspjeh. Jeste li možda čuli za podatke o migracijama s inozemstvom Državnog zavoda za statistiku iz Republike Hrvatske koji za 2010. i 2011. godinu po prvi i drugi puta valjda u povijesti te institucije pokazuju da je veći broj Hrvata iz Hrvatske otselio prema BIH, nego ih je doselio iz te države u Hrvatsku. S tim u vezi i podaci RKC pokazuju da se odljev Hrvata iz BIH prema Hrvatskoj zaustavio!
Ako ste baš toliko zainteresirani za demografsku budućnost Hrvata, onda slobodno malo istražite recentne podatke o broju krštenih, pa ćete pronaći da je u prošloj 2012. godini bio posvuda gotovo rekordan broj krštenih unazad 5-6 godina, od Kiseljaka, Viteza, Širokog Brijega, Čitluka (Međugorja) do Žepča. Toliko crnite i mračite ovakvim člancima da se čovjek zapita u čijoj službi pišete!?
Uspoređujete neusporedivo, mješate babe i žabe, kruške i jabuke. Po kojoj je to računici Hrvata 1991. godine bilo 835 tisuća u BIH? Izgleda kao da na silu želite dokazati da se broj Hrvata od 1991. prepolovio, što ne odgovara istina. Hrvata je po popisu bilo oko 760 tisuća, ubrojimo li dio Jugoslavena, maksimalna brojka je 800 tisuća. Međutim, to nije stvarni broj jer je metodologija popisa bila drukčija nego je danas, odnosno pod stalno stanovništvo su se ubrajali i oni na “privremenom” radu u inozemstvu. Bez tih “inozemaca” broj Hrvata je 1991. iznosio 669 tisuća. Slobodno googlajte pojam “Korigirani popis stanovništva u BIH 1991. godine” da uvidite istinitost tvrdnje. Stoga, ako je danas Hrvata katolika oko 450 tisuća, nešto je valjda ateista, agnostika, znamo da ima i odmetnutih župa po Hercegovini za koje Crkva nema prave podatke, ima valjda i neki Hrvat druge vjeroispovjesti osim katoličke, pa dolazimo do brojke od barem 470 tisuća Hrvata. Na vašu žalost, ona prethodno spomenuta brojka (669 tisuća) i ova zadnja spomenuta (470 tisuća) se ne uklapaju u izlizanu frazetinu o prepolovljenom broju Hrvatu od 1991. godine na ovamo. Znate li npr. da se broj Bošnjaka i inih (jer neće se svi izjasniti tako) od 1991. godine smanjio za makar 300 tisuća? Znate li da je i broj Srba manji makar za 250 tisuća? Ako ne znate onda će vas popis 2013. iznenaditi. Mene neće!
Nadalje, evo vam jedna ideja ako nekog dirne ovo moje pisanje, pa se odlučite koji put pozitivno napisati nešto o demografiji Hrvata (takvi tekstovi imaju veliki utjecaj na čitatelja bili pozitivni ili negativni zbog kompliciranih političkih odnosa u BIH gdje broj ili udio nekog od konstitutivnih naroda zaista ima veliku težinu). Znate li da Zapadna Hercegovinu (u koju bih uključio i Čitluk, a ne samo ZHŽ) danas, a i zadnjih 10-tak godina ima najvišu stopu nataliteta u BIH? Znate li koje su općine u BIH s najvišim natalitetom? Redom Posušje, Bužim, Čitluk, Široki Brijeg i Vitez! Te podatke nećete nigdje naći, treba malo istraživačkog novinarstva, hint za vas: broj djece u osnovnim školama, usporedba broja djece u osnovnim školama s ukupnim stanovništvom, broj prvašića u OŠ, usporedba broja prvašića u općini/županiji s ukupnim stanovništvom te općine/županije. Na taj način izbjegavate loophole koji nastaje zbog objektivnog razloga, radi se o tome da se gotovo 1/4 hrvatske djece rađa u RH i zavodi u statistikama Hrvatske, pa sve do osnovne škole praktički ne postoje za statistiku Bosne i Hercegovine. Ekstremni primjer je Neum gdje bh. zavod za statistiku godišnje među rođenima vidi svega dvoje troje djece, a u stvarnosti ih se rodi 50 ili više, što se vidi po broju prvašića, broju djece u školama i broju krštenih. Kad usporedite te podatke, koje imate na stranici fzs.ba, doći ćete do spoznaje da su Hrvati u Hercegovini daleko najvitalnija populacija u zemlji, a za njima gotovo ništa ne zaostaju Hrvati Viteza i Žepča. Da se puno ne mučite, evo vam linkovi na kojima možete dosta toga spoznati.http://www.mojemjesto.ba/bs/statistika/ … stanovnikahttp://www.mojemjesto.ba/bs/statistika/ … ovne-skole
Na kraju bih vas zamolio da više ne pišete tekstove s katastrofalnim naslovima jer imaju negativan utjecaj na čitateljstvo koje u velikoj mjeri nema mogućnost saznati istinu nego vjerovati vama. Ako imate dobre namjere onda znajte da vam je posao ćorav i postižete potpuno suprotan učinak. Jedan jedini tekst/članak koji ste napisali, a da je afirmativan je onaj o demografiji Hrvata u Mostaru. Trebao bi vam taj tekst poslužiti kao predložak za većinu drugih, potrudite se malo istražiti demografske procese Hrvata na područjima koje je HVO sačuvao, pa ćete uvidjeti da stoje daleko bolje nego recimo Hrvatska i daleko bolje nego Srbi ili Bošnjaci u BIH, koliko vam god to na prvu izgledalo neobično ili suludo za ove druge.
S nadom da će vas moj protest/primjedba potaknuti na djelovanje u pozitivnom smjeru na dobrobit vaših čitatelja, šaljem vam pozdrave
wpDiscuz