NAJKONTROVERZNIJA IZBORNA PRIČA POSLIJE STOCA: Na velika se vrata Babo vratio u Kladušu

Jedan od najživopisnijih političara iz vremena krize i rata na području bivše Jugoslavije, nakon nedjeljnih lokalnih izbora uvjerljivo vodi u utrci za načelnika Velike Kladuše.
Prema preliminarnim, nepotvrđenim i nepotpunim rezultatima, kao kandidat Laburističke stranke BiH, Fikret Abdić je više nego uvjerljivo porazio svoje konkurente, Admila Mulalića (DNZ), Asmira Ćufurovića (SDA) i Adu Pajazetovića iz pokreta Pokrenimo Kladušu
Ukoliko izborni rezultati budu potvrđeni, 77-godinišnji Abdić bit će najstariji načelnik jedne općine u BiH.
Tvorac Agrokomerca, gospodarskog čuda Cazinske Krajine, bez problema je mjenjao političke prijatelje. Osuđivan je najprije zbog izdavanja mjenica bez pokrića, a zatim i kao ratni zločinac.
Umjesto 15 godina zatvora odslužio je 10 godina i devet mjeseci, nakon čega je u ožujku 2012. pušten na slobodu iz zatvora u Puli. Među Bošnjacima i dalje ima status izdajnika, ali ga pristaše, unatoč osudi za ratni zločin, podržavaju.
Optužbe za izdavanje mjenica bez pokrića
Njegov profesionalni put počeo je 1970. godine kada postaje direktor tada malog poljoprivrednog poduzeća Agrokomerc.
Pod njegovim vodstvom Agrokomerc je postao jedan od giganata jugoslavenske ekonomije, a radnici su živjeli svoj socijalistički san, voljeli su “Babu”, kako su ga zvali, a reklame i reportaže o cazinskom gospodarskom čudu nisu se skidale s ekrana i naslovnica.
Međutim, 1987. Agrokomerc se našao pod optužbom zbog izdavanja mjenica bez pokrića, a Abdića su mediji u Srbiji optužili za “ekonomsko potkopavanje Jugoslavije i podršku muslimanskom nacionalizmu”. Uhićen je, suđeno mu je, ali ga je njegov nastup na sudu učinio jednom od najpopularnijih osoba tadašnje Jugoslavije.
U političkim igrama tražio je saveznike, koketirajući 1990. s reformistima Ante Markovića, a nakon toga podržao Stranku demokratske akcije Alije Izetbegovića te na izborima za tadašnje Predsjedništvo BiH bio jedan od tri predstavnika muslimanskog naroda. Ispostavilo se i najuspešniji jer je skupio najviše glasova. Unatoč rezultatu, mjesto predsjednika morao je prepustiti Izetbegoviću.
Rat među Bošnjacima
Pokušavao je Cazinsku Krajinu spasiti od ratova koji su u Hrvatskoj i BiH već uveliko bjesnili. Sve je više surađivao s vlastima Republike Srpske,  tzv. Republike Srpske Krajine i Hrvatske republike Herceg-Bosne, istovremeno dolazeći u sukob s vlastima u Bihaću koje su bile lojalne Izetbegoviću.
Formirao je tzv. Autonomnu pokrajinu Zapadnu Bosnu u jesen 1993, što je bio izravan povod za rat među Bošnjacima, pri čemu su Abdić i njegove pristaše bile inferiorne u odnosu na Peti korpus Armije RBiH pod Atifom Dudakovićem.
Njegovo je uporište u Velikoj Kladuši prelazilo iz ruke u ruku, da bi ga u kolovozu 1995., nakon hrvatske akcije “Oluja”, zauzele snage Petog korpusa, a Abdić bio prisiljen s pristašama prebjeći na hrvatski teritorij, gdje je dobio status izbjeglice.
Osuđen za ratne zločine u Hrvatskoj
Postupak protiv njega je pokrenut pred Županijskim sudom u Karlovcu, koji ga je u srpnju 2002. osudio na 20 godina zatvora zbog ratnog zločina počinjenog na području Bosanske Krajine od 1993. do 1995. godine i proglašenja Autonomne pokrajine Zapadna Bosna.
U presudi je kao vrhovni zapovjednik takozvane Narodne obrane proglašen odgovornim za otvaranje logora i prihvatnih centara, kroz koje je prošlo najmanje 5.000 protivnika te samozvane pokrajine. Vrhovni sud Hrvatske nešto kasnije dijelom je uvažio njegovu žalbu i kazna mu je smanjena na 15 godina.
Nakon izlaska iz zatvora nastavlja politički angažman, a u Demokratskoj narodnoj zajednici (DNZ) u Velikoj Kladuši dolazi do raskola jer njegove pristaše ne prihvaćaju novoizabrano rukovodstvo stranke na čelu s Rifatom Dolićem.
Dva tjedna nakon Kongresa stranke, raspušten je Općinski ogranak u Velikoj Kladuši na čijem je čelu bila njegova kćerka Elvira Abdić-Jelenović i nakon toga je formirana Laburistička stranka BiH (LS BiH).
Sam je svojevremeno o svom političkom programu rekao: “Ne zagovaram nikakvu opciju, nemam nikakvu ideju i pristajem na sve”.
Dnevnik.ba