Published On: Thu, Aug 20th, 2015

Najbolje sveučilište u BiH tek na 2270. mjestu u svijetu

SARAJEVO – O obrazovnom sustavu u Bosni i Hercegovini prolile su se tone tinte, godinama se upozorava na katastrofalno stanje u ovoj oblasti, nužnosti reformi jer ne proizvode adekvatan kadar koji može u “bitku” s regijom, Europom i svijetom.
Upozoravano je više puta kako BiH može uspjeti samo kao zemlja znanja, zemlja školovanih i spremnih kadrova, ali to kao da malo koga briga u BiH.
Sve to nas je dovelo da su nam na svjetskim listama obrazovne institucije na pozicijama koje imaju četvorocifrene ili čak petocifrene brojeve. Cijenjeni Međunarodna portal Webometrics objavio je ovogodišnju top-listu svjetskih sveučilišta sa svih kontinenata, a podaci za BiH su, blago rečeno, katastrofalni. Prema navedenoj stranici, najbolja visokoobrazovna institucija u BiH je Sveučilište u Sarajevo koji se nalazi na tek 2270. mjestu u svijetu.
Nakon njega slijedi Sveučilište u Zenici na 3922., Sveučilište u Banjaluci 4010., Sveučilište u Tuzli 4152, Sveučilište u Mostaru 4851. Ispod 10.000 mjesta su Sveučilište “Džemal Bijedić” iz Mostara (10930.), Sveučilište Istočno Sarajevo (11790.) te Sveučilište u Bihaću (15215.). Webometricsova top-lista obuhvaća preko 25.000 visokih sveučilišta svijeta, provodi se dvaput godišnje, u siječnju i srpnju, a temelji se na četirima kriterijima: utjecaj – kvalitetu sadržaja vrjednuje se ‘virtualnim referendumom’ u kojem se broje sve vanjske poveznice koje visokoškolska ustanova prima od treće strane; prisutnost – mjeri ukupan broj web stanica prema podacima Googlea, bez datoteka PDF; otvorenost – mjeri broj te dostupnost datoteka objavljenih na web stranicama, prema podacima Googlea; izvrsnost – zastupljenost u prvih 10 posto najviše citiranih radova po području, za razdoblje od 2009. – 2013. godine, prema podacima SCImago instituta.
Na konačan plasman vidljivost utječe 50 posto, izvrsnost 30 posto, a prisutnost i otvorenost po 10 posto. Inače, na Webometrics listi se nalazi ukupno 81 visokoškolska institucija, dakle i mnogo privatnih. Od njih najbolje kotira International BURCH University Sarajevo na 6877. u svijetu, slijedi International University of Sarajevo na 8139. mjestu, Paneuropski sveučilište “Apeiron” Banjaluka 9467. mjesto, Visoka škola “Logos centar” Mostar 11767. mjesto, Slobomir P Univerzitet 12143. mjestu itd. Prema popisu navedenog portala, najniže na top-listi institucija su Medicinski fakultet Sveučilišta u Banjaluci na 23076. mjestu u svijetu, Sveučilište Hercegovina 23098. mjestu, Visoka škola Poslovnog menadžmenta “Primus” Gradiška 23135. mjestu, Institut za genetičke resurse Sveučilišta u Banjaluci 23239 . mjesto, Pravni fakultet Sveučilišta u Banjaluci 23413. mjesto te Fakultet humanističkih znanosti Sveučilišta “Džemal Bijedić” u Mostaru kao najlošije rangirana visokoobrazovna institucija u BiH koja se nalazi na 23529. svijetu.
Sve navedeno, po tko zna koji put, pokazuje otužnu sliku koja se u svijetu stvara o visokoobrazovnom sustavu u BiH. Ne upirući prstom ni u koga, jednostavno se svih, od običnih građana, do učenika, profesora, dekana, rektora pa sve do institucija i predstavnika vlasti treba duboko da se zamislimo nad ovim podacima i razmislimo kako i što dalje. Ovako dalje sigurno ne ide.

Slovenija prednjači u regiji

Stanje s visokoobrazovnim institucijama ni u regiji nije bajno, ali je daleko bolje nego je u BiH. Naime, sveučilišta iz regije nema među prvih 200 u svijetu, što je sigurno zabrinjavajući podatak. Najbolje rangirani sveučilište iz regije je Sveučilište Ljuljana koje je zauzelo 216. mjesto, slijedi Sveučilište u Beogradu na 431. mjestu, Sveučilište u Zagrebu na 458. mjestu. Ukoliko gledamo po zemljama, visokoškolske institucije u Sloveniji daleko su ispod one u Ljubljani pa je tako Sveučilište u Mariboru tek na 1283. mjestu, Sveučilište Primorska na 1963. mjestu, Sveučilište Nova Gorica na 2218. mjestu. U Hrvatskoj nakon Zagreba slijedi Sveučilište u Rijeci (1526. mjesto), Sveučilište u Splitu (1568. mjesto), Sveučilište “Josip Juraj Strossmayer” Osijek (1825. mjesto).
U Srbiji nakon Beograda slijedi Sveučilište Novi Sad koje zauzima 988. mjesto u svijetu, zatim Sveučilište u Nišu na 1300. mjestu te Univerzitet u Kragujevcu na 1525. mjestu. Najbolja visokoškolska ustanova u Crnoj Gori je Univerzitet Crne Gore na 2786. mjestu u svijetu, slijedi Sveučilište “Mediteran na 11740. mjestu te Univerzitet Donja Gorica na 17000. mjestu.

Najbolji sveučilišta u svijetu

Zaključno, s liste ćemo nabrojati najbolje sveučilišta u svijetu i Europi. Ako gledamo svjetsku listu prvih 12 mjesta drže američka i to redom od prvog do dvanaestog: Harvard University, Massachusetts Institute of Technology, Stanford University, Cornell University, University of California Berkeley, University of Michigan, Columbia University New York, University of Washington, University of California Los Angeles UCLA, University of Wisconsin Madison, University of Pennsylvania, Yale University. Nakon njih slijede dva europska, preciznije britanska sveučilišta koja godinama kotiraju kao najbolja na Starom kontinentu – Oxford i Cambridge.
Ukoliko gledamo dalje Europu, na 20. mjestu se nalazi Swiss Federal Institute of Technology Zurich, University College London je na 34. mjestu, University of Edinburgh (Škotska) na 50. mjestu, Utrecht University (Nizozemska) na 60. mjestu, Ruprecht Karls Universität Heidelberg (Njemačka) na 65. mjestu, University of Helsinki (Finska) na 66. mjestu, itd. Ukoliko gledamo ostatak svijeta, tu treba spomenuti kanadske sveučilišta (University of Toronto na 16. mjestu, University of British Columbia 22., McGill University 62.), Kina (Peking University 37., National Che Kiang University 48., Tsinghua University China 57 .), Brazil (Universidade de São Paulo USP 41.), Južna Koreja (Seoul National University 45.), Japan (University of Tokyo 46.), itd.
(Dnevni list)