Published On: Thu, Jan 3rd, 2013

Nafte imamo, ali ne znamo koliko

Jedna od najvećih svjetskih naftnih kompanija, nizozemski “Shell” već godinu na teritoriji Bosne i Hercegovine vrši analize i istraživanja o postojanju nafte i naftnih derivata u BiH.
Prema Memorandumu o razumijevanju koji je ova kompanija potpisala s Vladom Federacije BiH, analize će trajati još godinu, a iako se o samim rezultatima istraživanja i potencijalnim nalazištima nafte oprezno govori, optimizma onih koji su uključeni u ovaj projekt, ne manjka.
– Sama činjenica da “Shellov” tim nastavlja analizu i naredne godine predstavlja razlog za optimizam. Iduće godine planirano je i uzimanje uzoraka, a zatim će uslijediti konačna odluka kompanije “Shell” o tome hoće li se početi s istražnim bušenjima. Ona predstavljaju najmoderniji pokazatelj postojanja nafte – kazao je profesor Sejfudin Vrabac s Rudarskog fakulteta u Tuzli, koji je “Shellu” predao svu dokumentacijo o ranijim istraživanjima nafte u BiH.
Zavod za geologiju FBiH nedavno je na Rudarskom fakultetu u Tuzli, zajedno sa “Shellovim” timom, održao i dvodnevnu sesiju povodom jednogodišnje analize u BiH. Predočeno je nekoliko ohrabrujućih podataka, koji idu u prilog tvrdnjama o postojanju nafte u BiH.
 Nafte u BiH ima, to nije sporno, ali je pitanje koje su to količine. Savska depresija u Hrvatskoj, koja dijelom zahvaća i teritoriju BiH, ima, primjera radi, velike količine nafte. U Hrvatskoj je u 70 godina urađeno nekoliko tisuća naftnih bušotina, a eksploatirano je skoro 114 milijuna tona nafte. To nam ide u prilog zbog bliskosti teritorija, ali problem u BiH predstavlja slab nivo naftonosnih stijena, odnosno kolektorskih stijena iz kojih ona izvire – kaže Vrabac.
U Bosni i Hercegovini za sada postoji svega pedeset bušotina, ranije iskopanih prilikom prijeratnih istraživanja. Ukoliko i dođe do pronalaska nafte u BiH, proces eksploatacije neće biti tako brz kako se špekulira, tvrdi Vrabac. To je na nedavnoj sesiji u Tuzli potvrđeno i iz kompanije “Shell”, a eventualna eksploatacija počela bi tek za deset godina.
Ulazak nizozemskožog giganta na teritoriju BiH bio je predmet velikog interesiranja javnosti u BiH. Olako su se, tvrdi Vrabac, u medijima pojavljivale informacije o velikim zalihama i prije samih analiza, a neki su nas čak usporedili i sa Saudijskom Arabijom.
– U Saudijskoj Arabiji se za dva mjeseca eksploatira više od 100 milijuna tona nafte. U Hrvatskoj je za to trebalo više od 70 godina. Mi nismo ni blizu početka eksploatacije. Zato smatram da treba biti veoma oprezan kako ne bi bilo velikih razočarenja – kaže Vrabac.