U Moskvi trljaju ruke od zadovoljstva: vrlo su veliki izgledi da danas na sjednici Izvršnog odbora Interpola za novog predsjednika te organizacije bude izabran Aleksander Prokopčuk.
Sjednica se održava u Dubaiju, a Prokopčuk bi se na čelo Interpola mogao popeti zato što je Kina svojevoljno uklonila svog predsjednika. Naime, krajem rujna je tadašnji predsjednik, Kinez Meng Hongwei, iz sjedišta Interpola u Lyonu otputovao kući. On je i dalje bio na položaju zamjenika ministra javne sigurnosti. Nakon što je sletio u Peking, poslao je ženi sliku noža i rekao da čeka novu poruku koja više nije stigla.
Kina je nekoliko dana poslije potvrdila da je Meng uhićen zbog sumnje u korupciju, a istodobno je u Interpol stiglo njegovo pismo kojim traži trenutno razrješenje s pozicije, piše jutarnji list.
Agencije
Aleksander Prokopčuk je 2016. godine izabran za potpredsjednika Interpola, a riječ je o iskusnom profesionalcu, kako stoji na službenim stranicama. Trenutačno je na čelu ruskog odjela za Interpol u Ministarstvu vanjskih poslova. Studij, koji nije odavao da bi se mogao posvetiti policijskom poslu, završio je u Kijevu: diplomirao je romanistiku i germanistiku.
Tome je pridodao Rusku nacionalnu poreznu akademiju, ali tek 2000. godine. Dotad je radio u nizu sigurnosnih agencija koje su se bavile i borbom protiv korupcije. Ruski predsjednik Vladimir Putindao mu je 2003. godine čin general bojnika. Ali vojni. To se tumači jednom rečenicom: Sudionik vojnih operacija.
U navedenom je razdoblju, dakle 1990-ih, Rusija vojno intervenirala u Čečeniji. Od 2003. godine Prokopčuk je u Ministarstvu unutarnjih poslova i opet na poslovima borbe protiv gospodarskog i poreznog kriminala. A to je posao zbog kojega se u Rusiji lako gubi glava, ali i posao čiju uspješnost određuje politika. Da pojasnimo, borba protiv korupcije je oruđe u rukama politike koja odlučuje protiv koga se pokreću akcije, a protiv koga ne.
Strani jezici
Te je godine počeo progon tada najbogatijeg Rusa Mihaila Hodorkovskog, vlasnika u međuvremenu uništene naftne kompanije Jukos. Nigdje nema podataka je li Prokopčuk bio uključen u tu operaciju. Osim ruskog, engleskog, francuskog i njemačkog, potpredsjednik Interpola govori i talijanski i poljski. Nije naveden i ukrajinski, iako je Prokopčuk rođen u toj zemlji, 1961. godine. I prvi je Rus koji je ušao u Izvršni odbor Interpola. Konkurent mu je Kim Jong-Yang iz Južne Koreje.
Zahtjev
Mogući izbor Prokopčuka izazvao je negativne reakcije u međunarodnoj javnosti jer je sasvim jasno da će Putin tako dobiti svoju marionetu na čelu važnog međunarodnog tijela. Kremlj će imati izravni uvid u niz informacija i bitno će lakše moći doći do podataka o disidentima kojih se želi dočepati. Prokopčuk je, kako navode britanski dužnosnici, u ruskome Ministarstvu unutarnjih poslova bio zadužen za smišljanje optužnica protiv ruskih disidenata koje su zatim slane u Interpol. I bile stavljene u kategoriju “crvene obavijesti”, što odgovara međunarodnom uhidbenom nalogu.
Kremlj osudio upletanje u izbor predsjednika Interpola
Kremlj je osudio u utorak “upletanje” u izbor novog predsjednika Interpola, predviđen ovog tjedna, nakon negodovanja, posebice američkih senatora, kao reakcija na informacije koje kažu da se ruski general nalazi među favoritima.
“Radi se o vrsti upletanja u izbore međunarodne organizacije”, rekao je Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja.
“Kako to drukčije možemo nazvati?”, upitao je on.
Okupljeni na općoj skupštini od nedjelje u Dubaiju, delegati Interpola trebali bi izabrati u srijedu nasljednika njihova bivšeg kineskog šefa koji je tajanstveno nestao početkom listopada prilikom putovanja u svoju zemlju.
Dva su kandidata u utrci za završetak mandata od četiri godine koji je Meng trebao dovršiti 2020.: sadašnji privremeni predsjednik Južnokorejac Kim Jong-yang i nekadašnji visoki ruski dužnosnik Aleksandar Prokopčuk.
Po britanskom dnevniku Times u nedjelju, “britanski dužnosnici očekuje da se Aleksandra Prokopčuka (56), veterana ruskog ministarstva unutarnjih poslova, izabere za predsjednika Interpola”.
Na tu su informaciju smjesta reagirali kritičari Kremlja, posebice britanski ulagač William Browder, u sukobu s ruskim vlastima, kao i američki senatori.
U otvorenom pismu objavljenom u ponedjeljak, četiri senatora pozvala su delegate Interpola da odbace kandidaturu Prokopčuka.
Dovršen podvodni dio Turskog toka
Ruski predsjednik Vladimir Putin i turski Recep Tayyip Erdoğanjučer su obilježili službeni dovršetak podvodnog dijela plinovoda Turski tok. Riječ je o projektu koji je ruska energetska kompanija Gazprom pokrenula nakon što je, pod pritiskom Bruxellesa, zaustavljen projekt Južni tok koji je trebao ruski plin preko Balkana distribuirati prema Europi. Putin i Erdoğan u Istanbulu su dali nalog za posljednji var na cjevovodu u dužini od 930 kilometara pod Crnim morem.
Iz Gazproma su izvijestili da je ova etapa projekta trebala biti završena u prosincu. Nastavlja se gradnja kopnenih odvojaka, a očekuje se da bi plinovod mogao početi funkcionirati krajem iduće godine. Turska se nada da će, ako se i ostvari projekt izvoza kaspijskog plina prema Europi, postati energetsko čvorište na istočnom Mediteranu. (Ž.T.)