Published On: Wed, Sep 11th, 2013

Na sutrašnji dan 1831. godine proglašena autonomija Bosne u sklopu Osmanskog carstva

”Na sutrašnji dan, 12. rujna 1831. godine u Sarajevu je formalno proglašena autonomija Bosne u sklopu Osmanskog carstva. To je jedan od velikih i važnih datuma u povijesti BiH, naročito povijesti njene državnosti”, istaknuo je danas profesor Fakulteta političkih znanosti i predsjednik BZK “Preporod” Senadin Lavić.

On naglašava da se taj datum vezuje za slavnu ličnost Huseina-kapetana Gradaščevića, te da će tim povodom u znak sjećanja na ovaj povijesni datum “Preporod”, Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca i Bošnjački institut sutra u Sarajevu organizirati prigodan skup.

”Taj datum sutra ćemo obilježiti u Bošnjačkom institutu, uz podsjećanje na događaj iz 19. stojeća kojim je iskazano da u BiH postoji svijest o svojoj državi, te da se iz toga razvio koncept koji ćemo mi tek 90-ih godina 20. stojeća ostvariti internacionalnim priznavanjem Republike BiH kao članice Ujedinjenih naroda”, istaknuo je Lavić.

U programu sjećanja na ovaj datum sudjelovat će profesor Ahmed Alčić koji je pisao o Huseinu-kapetanu Gradaščeviću i pokretu za autonomiju Bosne 1831. godine, teoretičar prava i države Omer Ibrahmagić, historičar Ibrahim Pašić te moderator i voditelj programa Senadin Lavić.

Godine 1831. diže se veliki ustanak Bošnjaka za autonomiju Bosne na čijem je čelu bio Husein-kapetan Gradaščević. Te iste godine bosanska vojska, predvođena Gradaščevićem, osvaja Travnik i zarobljava vezira, te ga javno ponižava tjerajući ga da skine novu “reformsku” odjeću i obuče tradicionalnu nošnju.

Bosanska vojska zatim s više od 25.000 vojnika nanosi značajan poraz Velikom veziru na Kosovu, a 12. rujna 1831. godine u Sarajevu i službeno proglašava autonomiju Bosne. To je praktično značilo punu nezavisnost Bosne, iako je diplomatski poručeno sultanu da će on i dalje biti smatran vrhovnim vladarom Bosne.

Sultan potom uspijeva unijeti neslogu među Bošnjake među kojima nalazi izdajnike u liku Ali-age Rizvanbegovića i Smail-age Čengića. Šalje veliki vojni kontigent s više od 30.000 vojnika na Sarajevo, pa bosanska vojska doživljava veliki poraz u svibnju 1832. godine. Husein-kapetan Gradaščević se tada povlači u Austriju.

Pokret za autonomiju, odnosno punu nezavisnost Bosne, biva ugušen tek 1850. godine, dok prije toga 1836. godine nekoliko kapetana iz okoline Bihaća diže ustanak kojeg krvavo guše vojne trupe iz Anatolije.