Na Groblju mira na Bilima iznad Mostara u subotu je obilježena 72. obljetnice stradanja Hrvata žrtava Drugog svjetskog rata i poraća. Tom prigodom služena je sveta misa koju je predvodio provincijal Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM fra Miljenko Šteko, prenosi Večernji.ba
U svojoj propovijedi fra Miljenko je podsjetio kako se komemoracija na Bilima održava u okviru obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima, fašizma, nacizma i komunizma.
– Zlo najčešće i najjače udara po onim nezaštićenim, ranjenim, slabim, onima koji ne mogu uzvratiti. Nasilje protiv nezaštićenih je povijesno najraširenija pojava prisutnosti zla u svijetu. Pogled u nedavnu prošlost, na režime poput nacističkoga, fašističkoga i komunističkog, pokazuje nevjerojatnu crtu izopačenosti ciljeva, metoda mučenja i ubijanja onih koji nisu mogli uzvratiti – kazao je fra Miljenko.
Dodao je kako se u dvadesetom stoljeću uime suludih ideja oduzimao ljudski život, pa čak i ljudsko dostojanstvo u smrti, oduzimalo se pravo na pokop i pravo na spomen.
– Šutnja je prekrivala zločin. Ovdje na spomen područje na Bilima svaka žrtva ponovno stječe svoje ime koje je unatoč svim zabranama i šutnji zapisano na dlan Gospodara života. Njegova je zadnja riječ. (…) Ovo groblje treba nam služiti kao opomena i odgovornost da čuvamo vlastiti život i život svojih bližnjih, kako se zla i zulumi povijesti nikada ne bi ponovili – poručio je fra Miljenko.
Nakon svete mise održana je komemoracija i pokop zemnih ostataka neidentificiranih žrtava iz vremena Drugog svjetskog rata i poraća.
Projekt izgradnje Memorijalnog centra “Groblje mira” na lokalitetu Bile, između Širokog Brijega i Mostara, pokrenuo je Odjel za Drugi svjetski i Domovinski rat Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine.
Voditelj Odjel za Drugi svjetski i Domovinski rat Ilija Vrljić podsjetio je da je Groblje mira zamišljeno kao hrvatsko nacionalno i međunarodno spomen područje, skupno mjesto žrtava iz Drugog svjetskog i Domovinskog rata na kojem će biti podignuto 50.000 križeva s imenima i prezimenima poginulih vojnika i civila.
Kamen temeljac položen je 2013. godine, 2016. godine završena je izgradnja kapelice i kosturnice te je ograđen kompleks Groblja mira.
Vrljić je najavio kako će se sljedeće godine početi s unutarnjim uređenjem kompleksa.
Dopredsjednik i povjerenik Komisije Hrvatske biskupske konferencije (HBK) i Biskupske konferencije BiH za hrvatski martirologij fra Miljenko Stojić kazao je da svaki čovjek zavrjeđuje barem mjesto za pokop, mjesto na kojem njegovi bližnji mogu zapaliti svijeću.
Svetoj misi i komemoraciji nazočili su brojni vjerski, vojni, kulturni i politički dužnosnici hrvatskog naroda, među kojima i predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović, potpredsjednik Hrvatskog sabora Milijan Brkić i državni tajnik Središnjeg ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas.
Zvonko Milas, izaslanik hrvatskog premijera, poručio je kako će svaki križ koji će biti podignut na Bilima svjedočiti povijest.
– Hrvatski narod prošao je puno križnih putova. Puno hrvatskih kostiju ostalo je na tim stratištima i upravo te kosti i te žrtve neka budu temelj na kojem ćemo graditi našu budućnost. Prijepori postoje oko prošlosti, oko budućnosti, kojim putem ići… Prošlost nam je zajednička, život koji živimo – živimo ga licem u lice, okrenuti jedni drugima, a budućnost će biti onakva kakvu je svi zajednom napravimo, druge nam nema – istaknuo je Milas.