Published On: Pet, stu 18th, 2016

NA DANAŠNJI DAN 1991. Pao je Vukovar i nastala Herceg-Bosna


Diljem Hrvatske pale se svijeće za Vukovar… preživjeli iz Vukovara, oni koji su te dane proživjeli: s Vukovarom, gdje god tada bili, i njihova djeca. Dan je ponosa i sjećanja, da se vukovarska žrtva nikad ne zaboravi. Na današnji dan utemeljena je i Hrvatska zajednica Herceg-Bosna. Razlozi za njeno osnivanje i danas mnogi osporavaju, no u tadašnjim okolnostima i pod prijetnjom stravičnog rata, hrvatsko vodstvo ocijenilo ju je kao nužnost za samoorganiziranje Hrvata jer su smatrali da ih neće zaštititi tadašnja, vlastita domovina i glavni grad Sarajevo za čiju neovisnost su glasovali.
Cijela se Hrvatska slijeva u Vukovar na dana ponosa i sjećanja. U Koloni sjećanja očekuje se rekordan broj ljudi, a u njoj će koračati i cijeli državni vrh susjedne Hrvatske.
Paljenjem svijeća žrtvama Vukovara jučer su počast odali predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović te svi članovi Vlade predvođeni premijerom Andrejem Plenkovićem.
Dokumentarni film Vladimira Andrića “Ovčara – neispričana priča” još ih je jednom podsjetio na strašnu žrtvu koju je podnio Vukovar. Temelji se na istinitim tragičnim događajima koji su se odvijali s 20. na 21. studenoga 1991. godine, kada je na Ovčari i Grabovu ubijeno 276 osoba svih generacija, s dosad javnosti nepoznatim detaljima zvjerskih zločina nad ratnim zarobljenicima, civilima i ranjenicima.

Pale se svijeće i ispred vukovarske bolnice – simbola otpora. Ona je u središtu programa sjećanja zbog svega što su djelatnici učinili tijekom tri mjeseca opsade grada. Spasili su mnoge živote, zbrinuli su više od 4000 pacijenata, izvršili 2500 operacija, a sve pod kišom granata, u nemogućim uvjetima – bez vode, bez struje, lijekova. Liječnici su zbog toga jučer dobili medalju časti.
Na današnji dan, pod mučnom činjenicom pada Vukovara i žrtava koje proživljavaju Hrvati i najave rata i u BiH, u Grudama je utemeljena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna sa sjedištem u Mostaru, kao politička, kulturna, gospodarska i područna cjelina Hrvata u Bosni i Hercegovini. Utemeljilo ju je hrvatsko političko vodstvo reagirajući na srpsku agresiju u Hrvatskoj i BiH, a u njen sastav ušlo 30 općina: Jajce, Kreševo, Busovača, Vitez, Novi Travnik, Travnik, Kiseljak, Fojnica, Dobretići, Kakanj, Vareš, Kotor Varoš, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Bugojno, Uskoplje, Prozor, Konjic, Jablanica, Posušje, Mostar, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Čitluk, Čapljina, Neum, Stolac i Ravno.
U Odluci o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne je naglašeno da će Hrvatska zajednica Herceg-Bosna poštovati demokratski izabranu vlast Republike Bosne i Hercegovine sve dok postoji državna neovisnost Bosne i Hercegovine u odnosu na bivšu ili svaku drugu Jugoslaviju.
U kolovozu 1993., slijedeći Owen – Stoltenbergov plan mirovni plan, preoblikovala u Republiku.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna, bila je, uz Hrvatsku i Republiku BiH, supotpisnica Washingtonskog sporazuma 18. ožujka 1994., kojim je dogovoreno stvaranje Federacije BiH kao zajednice hrvatskog i bošnjačkog naroda, s ciljem kasnijeg federaliziranja cijele države. Činjenično je nastavila postojati i nakon donošenja Ustava Federacije BiH 30. ožujka 1994. do samoukinuća 14. kolovoza 1996., kada su sve ovlasti Vlade Herceg-Bosne prenesene na Vladu Federacije BiH.
Na Tribunalu u Haagu i dalje traje proces protiv šest najviših političkih i vojnih dužnosnika Herceg-Bosne. Oni su prvostupanjskom presudom proglašeni odgovornima za progon nehrvatskog stanovništva s područja Herceg-Bosne i tezu ‘udruženog zločinačkog pothvata’. U sljedećoj godini očekuje se drugostupanjska, pravomoćna presuda kao i očekivanje da će sudsko haško vijeće odustati od ove teze.
(V.S./Republikainfo.com/HINA)