Published On: Uto, stu 27th, 2018

Na Balkanu u godinu dana napadnuto 11 novinara

U izvještaju je upozoreno da je samo ove godine u zemljama zapadnog Balkana zabilježeno 11 fizičkih napada na novinare te da je u tom području došlo do ozbiljnog nazatka u ovoj oblasti.

Zemlje koje ne budu poštovale osnovna ljudska prava i medijske slobode ne mogu biti predvodnici u europskim integracijama, jedan je od zaključaka “Medija dana”, koji je održan u Skoplju u organizaciji Europske komisije, a koji su objavljeni jučer.

U izvještaju je upozoreno da je samo ove godine u zemljama zapadnog Balkana zabilježeno 11 fizičkih napada na novinare te da je u tom području došlo do ozbiljnog nazatka u ovoj oblasti. Johanes Hahnn, europski komesar za proširenje, pozvao je vlasti da podrže konkretne reforme, koje uključuju vladavinu prava i borbu protiv korupcije, te da obezbijede funkcionisanje pravosuđa, bez čega, kako je naglasio, medijske slobode ne mogu postojati. I Harlem Dezir, predstavnik Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, je na skupu rekao da su medijske slobode temeljni europski princip.

Jedan od zaključaka sa skupa je poziv da profesionalno novinarstvo bude tretirano kao javno dobro, te su pozvali na hitnu akciju da to bude osigurano na prostoru zapadnog Balkana. Inače, jedna od diskusija u okviru ove teme je bila preporuka da profesionalno novinarstvo bude tretirano kao javno dobro na isti način kako je to sada kad su u pitanju obrana, socijalna i zdravstvena zaštita i druge oblasti, koje se u društvu tretiraju kao javno dobro i za čije se uspostavljanje i održavanje izdvajaju sredstva iz poreza i doprinosa koje plaćaju građani. U tim debatama je istaknuto da je u današnjem svijetu napadnut sam pojam objektivne istine i da je za njegovu obranu potrebno uložiti značajne državne resurse, ali uz napomenu da obrana istine ne znači suzbijanje ili sprečavanje slobode izražavanja i mišljenja.

Kako bi novinarstvo na zapadnom Balkanu postalo javno dobro, u zaključcima su europske institucije pozvane da istupe iz tradicionalnih zona konfora i počnu razmišljati o svježim mjerama, kako bi došla podrška za nezavisne i ekonomski održive medije u regiji. Jedan od izazova profesionalnom novinarstvu je, kako ističu, opasnost koju donose medijske organizacije koje nude polarizirajuće sadržaje, lažne i sumnjive vijesti, a koje su, uz to, često i pristrasne.

“I online i tradicionalni mediji služe stranačkim političkim ili ekonomskim interesima ne ostavljajući prostor za sadržaj koji bi bio u javnom interesu. Istraživačko novinarstvo najviše trpi, kao i mogućnost građana da dobiju tačnu informaciju i mišljenja koja odražavaju sve strane”, navedeno je u dokumentu.

U zaključcima Europske komisije i sudionika foruma takođe je navedeno da bi javni emiteri mogli služiti kao snažan mehanizam učvršćivanja demokracije na zapadnom Balkanu.

“Međutim, javne emitere i dalje tretiraju kao javno poduzeće, a to je najčešće zato što prevladavaju političko miješanje i kontrola, preko financijske ovisnosti i politički motiviranog imenovanja ili uklanjanja s funkcija radnika na emiterima”, navedeno je u dokumentu.

BiH nije jedina zemlja u kojoj su zabilježeni napadi na novinare, uključujući pokušaj ubojstva Vladimira Kovačevića, novinara BN televizije iz Bijeljine. Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banja Luka, rekao je da to udruženje traži da napad na novinare bude tretiran kao napad na službenu osobu, a pozvao je vlasti da što prije pronađu počinitelje i organizatora napada na Kovačevića.

Sanja Škuletić-Malagić, savjetnica ministarke za ljudska prava i izbjeglice BiH, je za Fenu istaknula da prijetnje i napadi nisu jedini problemi na koje su novinari ukazali tijekom izrade izvještaja Vijeća ministara BiH o stanju medija, već da su to i problemi ekonomske prirode, kao i nejasne vlasničke strukture medija i nepostojanje sindikalnih organizacija.

Marijana Camović, predsjednica Sindikata medija Crne Gore, rekla je da je od rujna 2017. do lipnja 2018. godine zabilježeno devet napada na crnogorske novinare, među kojima su pokušaj ubojstva i paljenje vozila, a da država nije pokazala spremnost da riješi te slučajeve.

Tamara Filipović, predstavnica Nezavisnog udruženja novinara Srbije, navodi da je u Srbiji primjetan pad broja fizičkih napada na novinare, ali da raste broj slučajeva pritisaka.

Naser Selmani, predstavnik Udruženja novinara Makedonije, navodi da je u posljednjih pet godina zabilježeno 59 napada na novinare, a u 2018. godini taj broj iznosi šest. Izrazio je duboku zabrinutost zbog politike nekažnjivosti napada na novinare, jer policija i tužiteljstva ne rade svoj posao kako bi trebali, prenosi Bljesak.info

guest
14.7K Komentari
Najstariji
Najnoviji Most Voted
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare